Rana izloženost plastici povećava rizik od astme kod dece: Naučnici: "Ovo je globalni zdravstveni problem"
Nova međunarodna studija pokazuje da deca koja su pre pete godine života bila izložena određenim hemikalijama iz plastike, kao što su ftalati i bisfenoli, imaju značajno povećan rizik od razvoja astme, hripećeg disanja i drugih respiratornih problema, što ukazuje na važnost smanjenja izloženosti ovim supstancama.
Istraživanje je obuhvatilo preko 5.000 dece iz Australije, SAD i Kanade, a fokus je bio na uticaju ftalata i bisfenola – hemikalija koje se nalaze u svakodnevnim proizvodima poput plastične ambalaže, kozmetike, igračaka i sredstava za ličnu negu.
Ključni nalazi studije pokazali su da:
- Izloženost u trudnoći, naročito tokom prvog i drugog tromesečja, povezana je s većim rizikom od razvoja astme kod dece.
- Metabolit MCPP istakao se kao značajan pokazatelj: povezan je s većim rizikom od rinitisa (zapaljenje sluznice nosa) i hripe kod beba i male dece.
- Kombinovana izloženost više hemikalija dodatno povećava rizik od hripećeg disanja – u nekim slučajevima i do 14 odsto.
- Supstanca DEHP, iako povezana sa disajnim problemima, iznenađujuće je pokazala i slabiju povezanost sa ekcemom – što istraživači objašnjavaju složenim biološkim mehanizmima i potencijalnom obrnutom uzročnošću.
- Za bisfenole (hemikalije koje se koriste u proizvodnji plastike i smola) poput BPA nisu pronađene snažne veze, ali se pretpostavlja da su niske koncentracije otežale preciznu analizu.
Ove hemikalije mogu da utiču na hormone
Ftalati i bisfenoli su poznati endokrini disruptori, tj. hemikalije koje mogu uticati na hormone i poremetiti razvoj nervnog, imunog i respiratornog sistema. Period trudnoće i prve godine života posebno su osetljive faze razvoja – i upravo tada izloženost ovim hemikalijama može imati dugoročne posledice.
Zabrinjava i činjenica da su ove supstance prisutne gotovo svuda: u flašicama, kesama, nameštaju, higijenskim proizvodima i ambalaži hrane. Zato roditelji, ali i zdravstveni radnici i donosioci odluka, treba da obrate pažnju na ove „nevidljive zagađivače“.
Zaključak
Ova obimna studija potvrđuje ono na šta stručnjaci sve češće upozoravaju – da i nizak, ali kontinuiran kontakt sa hemikalijama iz plastike može povećati rizik od hroničnih respiratornih problema kod dece.
Autori naglašavaju da su uočeni efekti umereni na individualnom nivou, ali da na populacionom nivou mogu imati ozbiljne zdravstvene posledice. Zbog toga je važno smanjiti svakodnevnu izloženost plastici, posebno tokom trudnoće i ranog detinjstva.
Izvor: News-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs
Plastika loše utiče na srce: Hemikalija iz svakodnevnih proizvoda povezana sa hroničnim zapaljenjem krvnih sudova - evo o čemu se radi
Ledeni čaj od mente i matičnjaka: Za bolje varnje i lepšu kožu