Slušaj vest

Kiselica je lisnata biljka prepoznatljiva po kiselkastom, gotovo limunskom ukusu, zbog čega se koristi i kao povrće i kao začin. Uobičajena je u Evropi i Aziji, a najčešće se dodaje u čorbe, variva i salate, gde daje osvežavajuću notu jelima. Danas ponovo vraća u ishranu upravo zbog toga što se uklapa u savremeni način ishrane koji podrazumeva laganije, manje prerađene namirnice. Njena prednost je i to što se lako priprema i ne zahteva posebnu obradu, pa može biti brz dodatak svakodnevnim obrocima.

Benefiti za zdravlje

Prepoznatljiv ukus kiselice potiče pre svega od oksalne kiseline, prirodnog jedinjenja koje ovoj biljci daje osvežavajuću, blago limunastu notu i podstiče apetit, iako ne pripada citrusima. Osim što oplemenjuje jela, ima i konkretne zdravstvene koristi. Tradicionalno se koristi za podsticanje varenja, jer njen sastav stimuliše lučenje digestivnih sokova, što može da ublaži nadutost, grčeve, loše varenje i osećaj težine u stomaku. Upravo zato se često preporučuje u proleće, kada organizam prelazi na laganiju ishranu. 

Kiselica je nutritivno vredna, iako ima malo kalorija. Sadrži vitamin C, koji doprinosi jačanju imuniteta i smanjenju upalnih procesa, ali i vitamin A, važan za kožu i vid. Tu su i vlakna koja pozitivno utiču na rad creva i doprinose redovnoj probavi, kao i minerali poput magnezijuma i gvožđa, koji učestvuju u radu mišića, nervnog sistema i stvaranju energije.

Gde je možete naći?

* Na pijacama – kod prodavaca koji nude domaće, sezonsko povrće i samoniklo bilje
* U većim marketima – ređe, ali je ponekad ima u delu sa lisnatim povrćem ili začinskim biljem
* U prirodi – raste samoniklo na livadama, ali bi tu trebalo biti oprezan ako je ne prepoznajete sigurno

Zahvaljujući antioksidativnim jedinjenjima, kiselica može da pomogne u zaštiti ćelija od oštećenja, ali se njeni efekti ne posmatraju kao terapija, već kao deo raznovrsne i uravnotežene ishrane.

samonikla bljka kiselica u prirodi
Ako je sami berete, radite to samo ako ste sigurni da je prepoznajete Foto: Shutterstock

Ko bi trebalo da bude na oprezu

Ipak, sa ovom biljkom treba biti umeren. Kiselica, kao što smo rekli, sadrži oksalate, supstance koje mogu da smanje apsorpciju kalcijuma i kod osetljivih osoba doprinesu stvaranju kamena u bubregu. Zbog toga se preporučuje da se unosi povremeno, a ne svakodnevno, naročito kod osoba koje već imaju problema sa bubrezima.

Uprkos tome, u sezoni koja traje kratko, kiselica može da bude jednostavan i prirodan način da se ishrana obogati svežim namirnicama koje pomažu varenju i daju energiju nakon zimskog perioda. Dodajte je u čorbe i variva, ali je možete koristiti i svežu, u salatama ili kao dodatak sosovima. Njena blaga kiselost posebno se dobro slaže sa krompirom, jajima i mlečnim proizvodima.

Izvor: Healthline.com/Zdravlje.kurir.rs

Bosiljak čuva vaše bubrege: Prirodni saveznik za pritisak, varenje i ravnotežu tečnosti u organizmu