Dojke mogu da porastu i u zrelom dobu, a ne samo u trudnoći: Kada je to normalno, a kada razlog za brigu?
Promene u veličini dojki najčešće povezujemo s pubertetom, trudnoćom ili dojenjem. Ipak, postoji više različitih situacija u kojima dojke mogu da postanu veće, nekad privremeno, nekad trajno.
Promene u veličini grudi su češće nego što mnogi misle, a može da ih izazove mnogo različitih faktora. Ako ste se ikada zapitali zašto su vam grudi odjednom veće, važno je da znate da razlog ne mora uvek da bude trudnoća - postoje i brojna druga objašnjenja.
Neka od tih stanja su bezazlena i prolazna, dok neka ipak mogu da ukazuju na zdravstveni problem koji zahteva pregled. U nastavku slede najčešći uzroci, objašnjenja i saveti šta bi trebalo da uradite ako primetite ovakvu promenu.
Šta se dešava u dojkama kada iznenada porastu?
Grudi su mnogo složenije nego što izgleda na prvi pogled. One se sastoje od mlečnih žlezda, masnog i vezivnog tkiva, a sve te komponente reaguju na različite unutrašnje i spoljašnje uticaje.
Za razliku od mnogih drugih delova tela, tkivo dojki je izuzetno osetljivo na hormone, promene u ishrani i opšte stanje organizma. Zbog toga mogu da se menjaju tokom celog života, u zavisnosti od faze kroz koju prolazimo - od puberteta, preko trudnoće, pa sve do menopauze.
Zašto grudi postaju veće?
Hormonske promene
Hormoni imaju najveći uticaj na izgled i veličinu grudi. Endokrini sistem stalno šalje signale telu, a dojke su posebno osetljive na te promene.
- Menstrualni ciklus: Nekoliko dana pre menstruacije mnoge žene osećaju da su im grudi natečene, teže i bolne. To je zbog naglog porasta hormona estrogena i progesterona. U tom periodu grudi mogu da porastu i do 25 odsto, ali se sve vraća u normalu kad počne ciklus.
Trudnoća: Tokom trudnoće dolazi do velikih hormonskih promena. Povećava se nivo estrogena, progesterona i prolaktina, a mlečne žlezde i masno tkivo se šire. Mnoge žene mogu da primete da im grudi postaju za broj ili dva veće, a u nekim slučajevima čak i više.
Menopauza i perimenopauza: U ovom životnom periodu hormoni se ponovo menjaju. Kod nekih žena dojke postaju gušće, čvršće ili čak veće, naročito ako koriste hormonsku terapiju.
Fiziološki razlozi
- Promene u telesnoj težini: Pošto grudi sadrže puno masnog tkiva, gojenje može da ih poveća, a mršavljenje da ih smanji. Čak i 5-7 kilograma može da napravi razliku u veličini.
Razvijenost mišića: Ako vežbate i jačate mišiće grudnog koša, grudi mogu da izgledaju punije ili podignutije, iako se same mlečne žlezde nisu promenile.
Zdravstveni razlozi
- Problemi sa štitastom žlezdom: Hormonalni disbalans uzrokovan poremećajem rada štitne žlezde može posredno da utiče i na dojke - kroz njihovu osetljivost, oticanje ili promene u tkivu.
PCOS (sindrom policističnih jajnika): Ovaj hormonski poremećaj često izaziva promene u veličini dojki zbog poremećaja u nivou estrogena i progesterona.
Fibroadenomi: U pitanju su benigni čvorići koji mogu da izazovu lokalno oticanje dojke. Dijagnoza se najčešće postavlja ultrazvukom ili magnetnom rezonancom.
Ciste: Male tečnošću ispunjene kesice koje mogu da naprave privremeni otok dojki.
Lekovi i hormonske terapije
Neki lekovi mogu da izazovu povećanje grudi kao nuspojavu:
- Hormonska terapija u menopauzi
Kontraceptivne pilule
Neki antidepresivi
Lekovi za srce i krvni pritisak
Ovi lekovi utiču na nivo hormona u telu, pa se kao rezultat toga mogu javiti promene u grudima.
Kada bi trebalo da se javite lekaru?
U većini slučajeva povećanje grudi je bezopasno i prolazno. Ipak, postoje situacije kada je važno da se što pre javite lekaru:
- Ako su vam grudi brzo i neobjašnjivo porasle
Ako osećate stalan bol u dojkama
Ako primetite promenu na koži (naboranost, uvlačenje)
Ako se iz bradavica javlja sekret
Ako je jedna dojka znatno veća od druge
Ako imate povišenu temperaturu ili druge sistemske simptome
Ukoliko primetite neku od ovih promena, nema razloga za paniku, ali nemojte ni da ih ignorišete. Redovni pregledi i osluškivanje sopstvenog tela najbolji su put do očuvanja zdravlja.
Izvor: Brastie.com/Zdravlje.kurir.rs