Slušaj vest

Istraživanja pokazuju da žene koje ulaze u menopauzu češće doživljavaju promene raspoloženja. Ovi emocionalni usponi i padovi – od depresije i plačljivosti do anksioznosti – mogu se pojaviti već u perimenopauzi, odnosno u ranim četrdesetim godinama, mnogo pre potpunog prestanka menstruacije. Često se nastavljaju i nakon menopauze.

Kako menopauza utiče na raspoloženje?

Glavni razlog su hormonske fluktuacije. Estrogen igra ključnu ulogu u funkciji mozga, tako da njegov pad može poremetiti psihološku ravnotežu. Žene koje su prethodno imale težak predmenstrualni sindrom (PMS) ili postporođajnu depresiju sklonije su emocionalnim krizama tokom menopauze.

Pored toga, postoje i drugi fizički simptomi poput nesanice, smanjenog libida i vaginalne suvoće, a životne okolnosti – odlazak dece od kuće ili briga o starijim roditeljima – mogu dodatno pojačati osećaj anksioznosti i tuge.

Kako održati emocionalnu ravnotežu u menopauzi?

Dobra vest je da postoji niz strategija za ublažavanje psiholoških simptoma menopauze:

Vodite dnevnik simptoma

Jednostavna i korisna navika je vođenje dnevnika raspoloženja i simptoma. Zabeležite kako se osećate svakog dana, fizičke i emocionalne promene i moguće veze sa načinom života. Ovi zapisi mogu pomoći lekaru da proceni da li je u pitanju hormonski uslovljena promena raspoloženja.

ciljevi shutterstock_2254868169.jpg
Tokom menopauze korisno je voditi dnevnik raspoloženja i emocija kako bi doktoru bilo lakše da prepiše terapiju Foto: Shutterstock

Mudro birajte ishranu

Uravnotežena ishrana hrani i telo i um. Prekomeran unos kofeina ili šećera daje kratkotrajan nalet energije, a zatim nagli pad, što negativno utiče na raspoloženje.

Obratite pažnju na unos vitamina, posebno B12 i magnezijuma, čiji nedostatak može biti povezan sa depresijom.

U ishranu uključite dosta zelenog lisnatog povrća, integralnih žitarica, jaja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama. Takođe uključite namirnice bogate fitoestrogenima – soju, sočivo i druge mahunarke – jer imaju sličan efekat kao estrogen.

Ograničite alkohol

Iako čaša vina može biti opuštajuća, alkohol povećava anksioznost i depresiju na duže staze. Preporučuje se uvođenje nekoliko dana bez alkohola nedeljno.

Redovno se krećite

Fizička aktivnost je prirodni antidepresiv – poboljšava funkciju mozga, kvalitet sna i samopouzdanje. Posebno je važna tokom perioda kada se žena suočava sa promenama u svom telu.

Čovek i žena šetaju stazom koja je okružena šumom
Šetnja deluje kao prirodni antidepresiv jer podstiče rad mozga, poboljšava san i jača samopouzdanje Foto: Shutterstock

Isprobajte nove aktivnosti

Menopauza se često poklapa sa drugim promenama u životu, ali može biti i prilika za otkrivanje novih ciljeva i hobija. Upisivanje na kurs, povratak na posao ili volontiranje mogu poboljšati raspoloženje i osećaj svrhe.

Negujte pozitivan način razmišljanja

Menopauza je i dalje tabu tema, često praćena osećanjima stida ili frustracije. Ali promena perspektive – posmatranje ovog perioda kao prirodne transformacije umesto gubitka – može značajno poboljšati psihološko stanje.

Potražite stručnu pomoć

Psihološki simptomi menopauze su podjednako stvarni kao i fizički. Ako se teško nosite sa njima sami, razgovarajte sa svojim lekarom. Postoji niz opcija za pomoć, uključujući:

  • kognitivno-bihevioralnu terapiju
  • hormonsku terapiju
  • individualno ili grupno savetovanje
  • mindfulness (trening svesnog prisustva)

Izvor: Ljepotaizdravlje.ba/Zdravlje.Kurir.rs

Hormonska terapija u menopauzi - Stručnjaci sa Harvada otkrivaju šta bi trebalo znati pre nego što je odaberete