Slušaj vest

Oko 85% svih moždanih udara uzrokovano je ishemijom, odnosno blokadom protoka krvi u mozak usled stvaranja plaka ili ugruška. Takvi udari najčešće su povezani sa srčanim oboljenjima, aterosklerozom ili bolestima malih krvnih sudova. Preostalih 15 odsto čine hemoragijski moždani udari, koji nastaju kada dođe do pucanja ili curenja moždane arterije.

S obzirom na to da moždani udar često ostavlja trajne posledice po psihičko, kognitivno i telesno zdravlje, i da se čak u 80% slučajeva može sprečiti, potreba da se posebna pažnja posveti primarnoj prevenciji više je nego opravdana.

Krvni pritisak pod kontrolom 

Farmaceuti, kao najdostupniji zdravstveni radnici, imaju ključnu ulogu u smanjenju rizika od moždanog udara kroz edukaciju pacijenata i podršku u kontroli faktora rizika. Njihova stručnost i svakodnevni kontakt s građanima čine ih važnim saveznikom u prevenciji, ali i sekundarnoj prevenciji moždanog udara kod pacijenata koji su ga već doživeli.

- Visok krvni pritisak najvažniji je i najčešći faktor rizika za moždani udar, jer nekontrolisana hipertenzija povećava verovatnoću i ishemijskog i hemoragičnog moždanog udara. Istraživanja pokazuju da snižavanje sistolnog krvnog pritiska za 10 mmHg i dijastolnog za 5 mmHg smanjuje rizik od moždanog udara za čak 40 odsto, a rizik od srčanog udara za 20 odsto – objašnjava Jasna Anđelković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

test hormona shutterstock_2143884641.jpg
U rizičnoj grupi su žene preko 40 godina sa hormonskim promenama karakterističnim za perimenopauzu Foto: Shutterstock

Posebno su ugrožene žene u četrdesetim godinama sa prekomernom telesnom masom, kod kojih već počinju hormonske promene karakteristične za perimenopauzu.

- Farmaceuti savetnici za hipertenziju, koji su dostupni u apotekama širom Srbije, imaju značajnu ulogu u pomoći pacijentima da pravilno mere krvni pritisak, redovno uzimaju terapiju i usvoje zdravije životne navike. Pored toga, prate neželjene efekte antihipertenzivnih lekova i sarađuju s lekarima primarne zdravstvene zaštite kako bi se doze i terapije prilagodile individualnim potrebama pacijenata. Iskustva iz prakse pokazuju da intervencije farmaceuta mogu značajno poboljšati kontrolu krvnog pritiska i dovesti do boljih ishoda lečenja - dodaje Anđelković. 

Uloga "lošeg" LDL holesterola

Visok nivo LDL („lošeg“) holesterola još je jedan važan faktor rizika za moždani udar. Snižavanje LDL-a za 1 mmol/L uz pomoć terapije statinima smanjuje rizik od moždanog udara za 21%.

Farmaceuti, pri izdavanju ovih lekova, informišu pacijente o značaju redovnog uzimanja statina i potencijalnim neželjenim efektima, poput bola u mišićima ili tegoba sa jetrom, te ih ohrabruju da redovno kontrolišu laboratorijske nalaze.

- Kod pacijenata koji su već doživeli moždani udar, cilj je sprečiti ponovni. U prvim mesecima nakon moždanog udara rizik od recidiva je najveći, pa je sekundarna prevencija presudna. Ključnu ulogu ima antitrombocitna terapija, koja sprečava stvaranje krvnih ugrušaka - kaže Anđelković. 

uzimanje-lekova-shutterstock-1815255227.jpg
Ključnu ulogu ima antitrombocitna terapija, koja sprečava stvaranje krvnih ugrušaka Foto: Shutterstock

Farmaceuti svakodnevno edukuju pacijente o značaju redovne primene ovih lekova, objašnjavaju potencijalne neželjene efekte poput gastrointestinalnog krvarenja, i savetuju o merama opreza.

- Pacijentima se najčešće preporučuje uzimanje jedne gastrorezistentne tablete acetilsalicilne kiseline (100 mg) 30 minuta pre obroka, uz dovoljno tečnosti. U slučaju pojave modrica, krvi u mokraći ili želudačnih tegoba, farmaceut savetuje obraćanje lekaru radi provere terapije – upozorava farmaceut.

Značaj farmaceutskih savetnika u apotekama

Kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, u sekundarnoj prevenciji primenjuje se antikoagulantna terapija. Prisustvo farmaceuta savetnika u apotekama od posebnog je značaja jer pomažu u prepoznavanju mogućih interakcija lekova i sprečavanju grešaka u terapiji, naročito kod pacijenata sa složenim režimima lečenja.

- Mnogi pacijenti posle moždanog udara boluju i od drugih hroničnih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa ili astme. Farmaceuti savetnici za ova stanja, u saradnji s lekarima, doprinose boljoj kontroli komorbiditeta i time dodatno smanjuju rizik od ponovnog moždanog udara.

Prevencija moždanog udara, bilo primarna ili sekundarna, zahteva multidisciplinaran pristup i saradnju svih zdravstvenih radnika.

- Jačanjem partnerstva između farmaceuta, lekara i drugih stručnjaka, može se stvoriti efikasan, na pacijenta usmeren sistem podrške koji značajno smanjuje učestalost moždanog udara i poboljšava kvalitet života – kaže Anđelković.

Pet iznenađujućih okidača moždanog udara kod žena: Kako da na vreme prepoznate i sprečite rizik