Prvi put stvoren prirodni pejsmejker od ljudskih ćelija: Otkriće koje menja lečenje aritmija
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborKineski naučnici ostvarili su značajan medicinski pomak razvivši prvi laboratorijski uzgojen sinoatrijalni čvor, deo srca koji se često naziva „glavnim dirigentom srca“. Reč je o maloj strukturi koja kontroliše ritam svakog otkucaja i predstavlja prirodni pejsmejker organizma. Istraživači veruju da bi ovo otkriće jednog dana moglo da smanji potrebu za ugradnjom veštačkih pejsmejkera i unapredi lečenje poremećaja srčanog ritma.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Stem Cell, a sproveli su ga naučnici iz Šangaja koristeći ljudske matične ćelije. Matične ćelije imaju sposobnost da se razviju u različite vrste ćelija u organizmu. Naučnici su, pažljivim usmeravanjem njihovog razvoja, uspeli da stvore trodimenzionalnu strukturu koja funkcioniše poput pravog sinoatrijalnog čvora.
Dobijeni „organoid“, odnosno minijaturna struktura uzgojena u laboratoriji koja oponaša funkciju organa, bio je sposoban da samostalno stvara ritmične otkucaje i šalje električne impulse na način sličan ljudskom srcu.
Kako funkcioniše prirodni pejsmejker?
Sinoatrijalni čvor ima ključnu ulogu u radu srca jer određuje brzinu i ritam otkucaja. On stvara električne impulse koji daju signal srčanim pretkomorama i komorama kada treba da se kontrahuju i pumpaju krv kroz organizam.
Kada prirodni pejsmejker ne radi pravilno, srčani ritam može da postane usporen ili nepravilan. U težim slučajevima pacijentima se ugrađuje elektronski pejsmejker koji održava normalan rad srca.
Iako današnji pejsmejkeri spasavaju milione života, imaju i određena ograničenja. Baterije moraju periodično da se menjaju hirurškim putem, a mogući su i problemi poput infekcija ili kvarova uređaja. Naučnici zato smatraju da bi biološki pejsmejker napravljen od ljudskih ćelija mogao prirodnije da se uklopi u organizam i smanji rizik od pojedinih komplikacija.
Razvoj novih terapija
Tim iz Šangaja utvrdio je da laboratorijski uzgojen sinoatrijalni čvor reaguje na lekove i nervne signale na sličan način kao pravo ljudsko srce. Istraživači su ga iskoristili i za proučavanje naslednih poremećaja srčanog ritma tako što su u njega uneli genetske mutacije povezane sa usporenim radom srca.
Na taj način mogli su da testiraju potencijalne terapije u kontrolisanim laboratorijskim uslovima.
Iako je tehnologija još u ranoj fazi razvoja, stručnjaci smatraju da bi u budućnosti mogla značajno da promeni istraživanja i lečenje srčanih bolesti. Pre nego što bi ovakav biološki pejsmejker mogao da se koristi kod pacijenata, neophodna su dodatna ispitivanja kako bi se potvrdilo da je bezbedan i efikasan za primenu u kliničkoj praksi.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs