Strujni udar može da izazove prelom kosti i ugljeniše telo: Doktor objašnjava kako da reagujemo i sačuvamo život
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborStrujni udar nastaje kada ljudsko telo postane deo strujnog kola, usled čega dolazi do gubitka svesti, poremećaja i/ili prestanka srčanog rada, prestanka disanja, teških opekotina pa čak i preloma kostiju zbog prevelikog grčenja tela, objašnjavaju lekari.
Svake godine određeni broj osoba u našoj zemlji nastrada od posledica strujnog udara. Ljudski nemar i neispravne instalacije najčešći su razlozi zbog kojih dolazi do teških povreda, koje se nekada završavaju smrtnim ishodom. Dešava se da u igri stradaju i deca.
Nepažnja je glavni uzrok
U razgovoru za Zdravlje Kurir.rs, specijalista urgentne medicine dr Milan Đorđević podvlači da je ljudska nepažnja glavni uzrok. Mokrim rukama se nekada dodiruju električne instalacije, a voda je izuzetan provodnik električne energije i odmah sprovodi struju do našeg tela, koje je takođe odličan provodnik i na taj način nastaju povrede.
- Kod nas na tržištu često se sreću neatestirani aparati, dešava se da oni nemaju zaštitu od dela aparata koji je pod naponom. Aparati i uređaji moraju da budu uzemljeni, a instalacije da budu izvedene po propisu. Prilikom rukovanja aparatima uključenim u strujno kolo potrebno je da stojimo na suvoj podlozi koja ne sprovodi struju, kao što su drvo, plastika, guma, nikako metal i voda. Svi dovodni kablovi do uređaja moraju biti sa neoštećenom izolacijom, a utičnice i prekidači ispravni i bez mehaničkih i termičkih oštećenja - napominje dr Đorđević.
Opasnom se smatra trajna struja jača od jednog miliampera
Šteta koju će struja naneti ljudskom telu uglavnom zavisi od napona, jačine, frekvencije, otpora tela, dužine dejstva, mesta i načina uključenja tela u strujno kolo, stanja organizma i spoljašnjih uslova.
- Opasnom se smatra trajna struja jača od jednog miliampera (1 mA). Koliku će štetu naneti zavisi pre svega od zdravlja osobe, stanja kože, obuće i odeće. Prema istraživanjima, struja od 20 mA izaziva bolan grč mišića, struja jačine 30 mA može se izdržati samo nekoliko sekundi uz grčenje mišića i nemogućnost otpuštanja obuhvaćenog provodnika. Struja jačine 50 mA dovodi već do gubitka svesti, dok struja jačine 100 mA može imati smrtni ishod kao posledicu. Što je duže vreme prolaska električne struje kroz telo, manja je podnošljivost organizma - kaže dr Đorđević.
Kada ćemo refleksno povući ruku?
Doktor precizira da veliku razliku čini činjenica da li je provodnik sa strujom samo dodirnut ili obuhvaćen, odnosno stegnut šakom ruke.
- U slučaju samo dodira osoba će brzo refleksno povući ruku i na taj način prekinuti strujno kolo, samim tim i dalje posledice. To je, na sreću, najčešći slučaj. U drugoj situaciji, kada mišić počne da se grči, uz duže izlaganje struji, prekid više nije moguć. Najopasniji je put električne struje kroz predeo srca, što se dešava kada se strujno kolo zatvori preko obe ruke ili jedne ruke i noge. Prema postojećim propisima dodirni napon ne sme preći vrednost od 65 volti (V). Ukoliko se to desi potrebno je započeti mere kardiopulmonalne reanimacije odmah na licu mesta, ali i pozvati što pre hitnu medicinsku pomoć za dalje zbrinjavanje - upozorava dr Đorđević.
Kako da reagujemo?
Zamolili smo dr Đorđevića da nam objasni kako da pružimo prvu pomoć povređenoj osobi kod strujnog udara, a da zaštitimo i sebe. Doktor naglašava da osoba koja je pretrpela manji strujni udar najčešće neće imati nikakve posledice i da joj neće biti potrebna hitna pomoć.
- Ukoliko sumnjamo da je neka osoba došla u kontakt sa električnom energijom, a zatičemo je bez svesti, potrebno je hitno reagovati. Što pre prekinuti dovod električne energije, isključiti najbliži prekidač, odvrnuti osigurač ili izvući utikač iz utičnice preko koje je unesrećeni u vezi sa naponom. Ako je provodnik u vezi sa unesrećenom osobom, može se ukloniti nečim suvim, na primer štapom, ili vući povređenog za suvi deo odela. Ako u blizini nema zaštitnih rukavica, treba stajati na suvoj podlozi, dasci ili plastičnom/gumenom podu. Ukoliko osoba ne diše ili je u dubokoj nesvesti, potrebno je zatražiti lekarsku pomoć pozivanjem hitne medicinske pomoći na 194, a u međuvremenu masirati srce u kombinaciji sa veštačkim disanjem - ističe dr Đorđević.
Reanimacija je iscrpljujuća
Doktor nam objašnjava da u situaciji kada dođe do prestanka rada srca nema cirkulacije u organizmu, niti dovoda kiseonika do vitalnih organa, prvenstveno mozga, a moždane ćelije mogu da prežive samo nekoliko minuta bez kiseonika.
- Treba se uveriti da li povređena osoba diše, potrebno je proveriti da li se palpira puls nad karotidnim arterijama vrata. Ako nema disanja i pulsa, primenjuje se hitno oživljavanje (kardiopulmonalna reanimacija). Veštačko disanje daje se uduvavanjem izdahnutog vazduha reanimatora metodom usta na usta ili usta na nos. Paralelno sa tim, spoljašnju masažu srca treba započeti odmah čim prestane ili jako oslabi rad srca. S obzirom na to da mere reanimacije mogu dugo da traju i da budu iscrpljujuće, potrebno je da se spasioci smenjuju na dva minuta kako bi se mere sprovodile kvalitetno, sve do uspostavljanja disanja i rada srca. Bez obzira na mere reanimacije, svakako treba odmah pozvati 194 kako bi medicinsko osoblje moglo da preuzme dalje zbrinjavanje, ordiniranje adekvatne terapije i transport do bolnice. Posle uspešne reanimacije dolazi do palpiranja pulsa na arterijama vrata ili noge, zenice nisu proširene, popravlja se boja kože, jača mišićni tonus, a grudni koš se spontano i ritmično pokreće - naglašava dr Milan Đorđević.