Pritisak pada, puls raste: Šta se dešava kada kročimo iz hladovine na + 35 stepeni
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborGlavobolja, ukočenost, ali i bakterijske i virusne infekcije mogu da budu posledice nepravilne upotrebe klima uređaja. Stručnjaci napominju da se uređaji za rashlađivanje prostorija koriste kada je temperatura spoljnog vazduha viša od 28 stepeni. Kada se hladimo klima uređajem, preporučena razlika između spoljne i unutrašnje temperature je 6 do 8 °C. Prelazak iz veoma hladne prostorije na vreo asfalt neprijatan je i za zdrave mlade ljude, a posebno za hronične kardiovaskularne pacijente.
Šta se dešava kada iz hlade sobe kročimo na vreo asfalt?
Kada je u sobi oko 20 stepeni, a napolju više od 30, može da dođe do toplotnog stresa. Mogući su vrtoglavica, slabost, ubrzan puls, osećaj gušenja, naročito kod starijih osoba, ljudi sa srčanim ili plućnim bolestima i osoba koje ne piju dovoljno vode. Kod nekih ljudi u ovakvoj situaciji dolazi do pada krvnog pritiska zbog naglog širenja krvnih sudova. Veći je rizik od pogoršanja postojećih bolesti srca i krvnih sudova.
Stručnjaci kao posebno rizične izdvajaju situacije kao što su izlazak direktno iz jako hladnog prostora, pa potom dugo stajanje na suncu. Ne savetuje se fizički napor dok se ne prilagodimo na višu temperaturu. Savet je da, ako je moguće, pre izlaska iz hladne sobe na 40 °C boravimo u prelaznom prostoru, kao što su hodnik, terasa ili prostorija bez klime, i da popijemo vodu.
Da li možemo da se razbolimo od klima uređaja?
Lekari navode da prehladu izazivaju virusi, a ne hladan vazduh sam po sebi. Ipak, dugotrajno korišćenje klima uređaja može da stvori uslove koji doprinose nelagodnosti u disajnim putevima. Vazduh koji klima hladi i isušuje smanjuje vlažnost u prostoriji i može da isuši sluzokožu nosa i grla, zbog čega ovi organi postaju manje efikasni kao zaštita od iritansa i mikroorganizama. Problem može biti veći kada je unutrašnja temperatura mnogo niža u odnosu na spoljašnju. Ako tokom dana više puta prelazimo iz veoma hladnih prostorija na spoljašnju temperaturu od 35 do 40 °C, organizmu je teže da se prilagodi.
Takođe treba imati na umu da dugotrajno zatvaranje prozora, zbog vrućine ili zato što klima radi, smanjuje cirkulaciju vazduha i povećava koncentraciju mikroorganizama u prostoru. Zato je korisno provetravati prostorije tokom hladnijih delova dana, čak i leti.
Može li klima uređaj da širi bakterije ili druge štetne mikroorganizme?
U nekim slučajevima može, ali uglavnom kada se ne održava pravilno. Najveća opasnost je legioneloza, oblik upale pluća koji izaziva bakterija Legionella pneumophila. Ova bakterija ne opstaje u hladnom vazduhu kao takvom, već se razmnožava u stajaćoj vodi na temperaturama između 20 i 50 °C, u velikim klima uređajima koji se neredovno održavaju.
Kada se takva voda rasprši u sitne kapljice, kontaminirane čestice mogu dospeti u pluća udisanjem. Rizik je veći tokom letnjih meseci, jer temperature u rezervoarima i retko korišćenim cevima mogu biti upravo one koje pogoduju razmnožavanju bakterije.
Međutim, klasični kućni klima uređaji uglavnom ne prskaju vodu i predstavljaju mnogo manji rizik u odnosu na velike centralizovane sisteme sa rashladnim tornjevima.
Savet je da ne budemo direktno izloženi delovanju klima uređaja. Hladan vazduh može kod nekih osoba da izazove neprijatnosti poput ukočenosti mišića, iritacije grla, suvoće očiju ili osećaja nelagodnosti. Zato se preporučuje da klima ne bude usmerena direktno prema telu i da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude prevelika.
Izvor: en.ilsole24ore.com/ zdravlje.kurir.rs