Proboj u lečenju dijabetesa tipa 1: Nova terapija umesto insulina menja rad imunog sistema
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborNovo istraživanje daje nadu osobama sa dijabetesom tipa 1. Umesto da nadoknađuje insulin, eksperimentalna terapija genetski modifikovanim matičnim ćelijama pokušava da zaustavi sam uzrok bolesti. U eksperimentima na miševima uspela je da "prevaspita" imuni sistem, zaštiti ćelije koje proizvode insulin i preokrene tok tek dijagnostikovanog dijabetesa.
Više od 100 godina insulin je osnov terapije dijabetesa tipa 1 i spasava milione života. Međutim, on ne može da spreči autoimuni proces zbog kojeg imuni sistem nastavlja da uništava beta ćelije pankreasa koje proizvode insulin.
Zbog toga naučnici sa Medicinskog univerziteta Južne Karoline razvijaju potpuno drugačiji pristup - terapiju koja ne reguliše samo nivo šećera u krvi, već pokušava da zaustavi bolest na njenom izvoru. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Molecular Therapy, pokazali su da je eksperimentalna terapija kod miševa sa tek otkrivenim dijabetesom tipa 1 dovela do povlačenja bolesti.
Dvostruko dejstvo nove terapije
Osnovu terapije čine mezenhimalne matične ćelije, koje mogu da smanjuju upalu i utiču na rad imunog sistema. Istraživači su ih genetski modifikovali tako da proizvode alfa-1 antitripsin, protein poznat po snažnom protivupalnom dejstvu. Na taj način ćelije su postale otpornije na zapaljensko okruženje karakteristično za dijabetes tipa 1.
Pokazalo se da ovako izmenjene matične ćelije deluju dvostruko - štite preostale beta ćelije pankreasa i istovremeno smanjuju autoimuni napad koji ih uništava.
Detaljnija analiza pokazala je da terapija nije samo ublažila preteranu reakciju imunog sistema, već je promenila njegov način rada. Posle lečenja povećao se broj regulatornih T-limfocita, ćelija koje sprečavaju autoimune reakcije, dok je broj agresivnih CD8 T-limfocita, odgovornih za uništavanje beta ćelija, značajno opao. Naučnici smatraju da ih je terapija dovela u stanje iscrpljenosti, pa više nisu mogli da napadaju pankreas.
Posebno je zanimljivo što matične ćelije nisu dugo ostajale u organizmu - nestajale su za nekoliko sati ili dana, ali su promene u imunom sistemu trajale mnogo duže. Na osnovu ranijih kliničkih ispitivanja sličnih matičnih ćelija kod drugih bolesti, istraživači procenjuju da bi efekat mogao da traje od šest meseci do dve godine.
Prva klinička ispitivanja već su u toku
Istraživanje je sprovedeno na modelu novootkrivenog dijabetesa, kada još postoji dovoljno očuvanih beta ćelija koje mogu da se sačuvaju. Tim sada već sprovodi kliničko ispitivanje kod osoba kojima je dijabetes tipa 1 nedavno dijagnostikovan kako bi proverio bezbednost i efikasnost ove terapije.
Ako se prvi rezultati potvrde, slede velika multicentrična klinička ispitivanja. Naučnici veruju da bi ovaj pristup mogao da bude koristan čak i osobama koje godinama imaju dijabetes tipa 1, jer istraživanja pokazuju da kod mnogih i dalje postoji mali broj beta ćelija koje još funkcionišu. Pored dijabetesa, isti princip "preprogramiranja" imunog sistema mogao bi jednog dana da se primeni i u lečenju drugih autoimunih bolesti, poput lupusa.
Izvor: Scitechdaily.com/Zdravlje.kurir.rs