Gubitak ovih minerala može da bude okidač za aritmije i moždani udar: Neurolog upozorava ko je u većem riziku dok traju tropski dani
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborČesto čujemo da se veći broj moždanih udara registruje tokom perioda izrazito visokih temperatura vazduha. Neurolozi potvrđuju da broj moždanih udara može da bude veći tokom perioda ekstremnih vrućina, ali i dodaju da veza nije tako jednostavna. Visoke temperature same po sebi nisu direktan uzrok moždanog udara, ali mogu da povećavaju rizik od šloga kod osoba koje već imaju faktore rizika, kao što su povišen krvni pritisak, srčane bolesti, dijabetes ili ateroskleroza, kažu stručnjaci.
Nesvestice su moguće i kod zdravih osoba
U razgovoru za portal Zdravlje Kurir.rsneurolog prim. dr Mihailo M. Mirković iz Valjeva objašnjava da tokom velikih vrućina dolazi do pojačanog znojenja i gubitka tečnosti, a na kraju i do moguće dehidratacije.
- Tada krv postaje gušća, a krvni pritisak može oscilirati. Sve to povećava verovatnoću nastanka tromboze i ishemijskog moždanog udara. Posebno su ugroženi stariji ljudi, hronični bolesnici i osobe koje uzimaju diuretike. Blage vrtoglavice, malaksalost ili čak kratkotrajne nesvestice zaista se mogu javiti i kod potpuno zdravih osoba usled dehidratacije, ali kod osoba sa postojećim vaskularnim bolestima isti uslovi mogu predstavljati dodatni okidač za ozbiljnije poremećaje, uključujući i moždani udar. Zato je tokom leta veoma važno redovno unositi tečnost, izbegavati boravak na suncu u najtoplijem delu dana i redovno uzimati propisanu terapiju - savetuje dr Mirković.
Gubitak elektrolita kao okidač za moždani udar i aritmije
Pitali smo dr Mirkovića i da li gubitak elektrolita može da bude okidač za aritmije i moždani udar.
- Da, gubitak elektrolita može biti okidač za srčane aritmije, a posredno i za moždani udar. Tokom velikih vrućina pojačano znojenje dovodi do gubitka vode, ali i važnih elektrolita, pre svega natrijuma, kalijuma i magnezijuma. Njihov poremećaj može izazvati nepravilnosti srčanog ritma, uključujući atrijalnu fibrilaciju, koja je jedan od najznačajnijih faktora rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara - kaže dr Mirković.
Koje su namirnice posebno korisne?
Doktor nam objašnjava da većina zdravih osoba dovoljne količine elektrolita može nadoknaditi redovnim unosom vode i uravnoteženom ishranom bogatom voćem i povrćem.
- Posebno su korisne namirnice bogate kalijumom, kao što su banane, kajsije, paradajz i lisnato povrće. Kod osoba koje se obilno znoje, bave se fizičkim radom ili sportom, kao i kod starijih osoba i pacijenata koji uzimaju diuretike, ponekad je korisna i upotreba oralnih rehidratacionih rastvora ili napitaka sa elektrolitima. Najvažnije je da se tečnost unosi ravnomerno tokom dana i da se ne čeka pojava žeđi, jer je ona često već znak početne dehidratacije. Kod srčanih bolesnika i osoba sa hroničnim oboljenjima preporučuje se da se o optimalnom unosu tečnosti i elektrolita posavetuju sa svojim lekarom - precizira dr Mirković.
Lekovi mogu da utiču na pritisak i hidrataciju
Najugroženije su osobe koje već imaju faktore rizika za moždani udar, koje visoke temperature mogu dodatno da povećaju.
- To su pre svega pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom, srčanim oboljenjima, posebno atrijalnom fibrilacijom, dijabetesom, povišenim masnoćama u krvi i aterosklerozom. Posebnu pažnju treba da obrate osobe koje su već pretrpele moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA), jer kod njih postoji povećan rizik za ponavljanje cerebrovaskularnog događaja. Starije osobe su takođe među najugroženijima, jer sa godinama slabi osećaj žeđi, organizam teže održava ravnotežu tečnosti i elektrolita, a često su prisutne i druge hronične bolesti. Dodatni rizik imaju pacijenti koji koriste diuretike ili druge lekove koji mogu uticati na regulaciju krvnog pritiska i hidrataciju. Zbog toga se tokom letnjih meseci posebno preporučuju redovna hidratacija, izbegavanje boravka na visokim temperaturama u najtoplijem delu dana i striktno pridržavanje propisane terapije - zaključuje neurolog prim. dr Mihailo M. Mirković.