Rizik od raka ne može se svesti na nulu: Onkolog otkriva 3 jednostavne promene koje mogu mnogo da znače
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborOnkolozi kažu da i pored truda pacijenta i razvoja nauke još ne postoji način da se rizik od raka svede na nulu. Godine, genetika i faktori na koje ne možemo da utičemo čine jedan deo rizika, ali tu su i činioci na koje možemo da delujemo. Prestanak pušenja je, na primer, jedan od najvažnijih koraka kada je reč o prevenciji raka. Dr Avishek Kumar, koji se bavi lečenjem malignih bolesti, izdvaja tri jednostavna koraka koja u izvesnoj meri mogu da nas zaštite od bolesti.
Ne lovite jednu „lošu“ namirnicu
- Često me pitaju da li određena namirnica izaziva rak. Da li je problem crveno meso? Ulja iz semenki? Zagorela hrana sa roštilja? - kaže dr Kumar i naglašava da je sve navedeno uglavnom pogrešno pitanje. Mnogo je bitnije kako izgleda celokupan način ishrane.
Ukoliko se obroci zasnivaju uglavnom na zaslađenim pićima, prerađenom mesu, industrijskim grickalicama i drugim ultra-prerađenim namirnicama, možemo da budemo u problemu.
- Nije potrebno da doslovno sledimo savršen način ishrane. Jedan kolač, s vremena na vreme, neće u bitnoj meri poremetiti ravnotežu. Mnogo je važnije ono što svakodnevno jedete. Ishrana bogata ultra-prerađenom hranom povezuje se sa povećanjem telesne mase i lošijim zdravstvenim ishodima, dok prekomerna telesna masa predstavlja faktor rizika za više različitih vrsta raka - upozorava doktor.
Savet je da umesto slatkog napitka popijemo čašu vode, industrijsku grickalicu zamenimo orašastim plodovima i dodamo povrće u obrok. Male i jednostavne promene često su održivije od velikih i naglih izmena načina ishrane.
Proverite da li u domu postoji radon
Radon je radioaktivni gas koji prirodno nastaje u zemljištu i vremenom može preko pukotina da prodre u kuću. Radon je nevidljiv, ne možemo ga osetiti i nema karakterističan miris, zbog čega je njegovo prisustvo teško uočiti bez merenja nivoa radona.
Dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama radona povećava rizik od raka pluća. U Sjedinjenim Američkim Državama radon se smatra drugim najvažnijim uzrokom raka pluća, odmah iza pušenja.
Ukoliko se utvrdi povišen nivo radona, postoje sistemi za smanjenje njegove koncentracije u unutrašnjem prostoru.
- Mnogi ljudi mnogo vremena provode razmišljajući o različitim potencijalno štetnim materijama iz okruženja, a pritom nikada ne provere kvalitet vazduha u prostoru u kojem provode veliki deo dana - kaže onkolog.
Obavljajte preventivne preglede i kada se osećate zdravo
- Jedna od najčešćih zabluda jeste da na preventivni pregled treba otići tek kada se pojave simptomi. Upravo suprotno, cilj skrininga je da se određene bolesti, uključujući pojedine vrste raka ili prekancerozne promene, otkriju na vreme, kada je lečenje najuspešnije i najlakše - kaže dr Kumar.
Koje preglede treba obaviti i kada zavisi od starosti, pola, porodične istorije bolesti i drugih faktora rizika. Savetuje se redovna mamografija, skrining raka grlića materice, kolonoskopija, a kod određenih osoba sa faktorima rizika i CT pluća sa malom dozom zračenja.
Kod osoba prosečnog rizika skrining raka debelog creva u mnogim smernicama počinje oko 45. godine, dok se preporuke za skrining raka dojke razlikuju u zavisnosti od smernica i individualnog rizika. Pušači i bivši pušači koji ispunjavaju određene kriterijume mogu biti kandidati za godišnji skrining raka pluća.
Nema čudotvornog preparata
Porodična istorija bolesti takođe može uticati na to kada treba početi sa određenim pregledima. Zato je važno znati koje su bolesti postojale u porodici i razgovarati sa lekarom o ličnom riziku.
- Kolonoskopija nije samo dijagnostička metoda za rano otkrivanje raka debelog creva. Tokom pregleda lekar može da pronađe polipe koji imaju potencijal da vremenom prerastu u rak, a tokom pregleda može odmah da ih ukloni - objašnjava dr Kumar.
Nema čudotvornog preparata, detoks programa ili suplementa koji može garantovati da neko neće dobiti rak. Prevencija se uglavnom sastoji od jednostavnih navika koje se ponavljaju iz dana u dan: zdravije ishrane, izbegavanja duvanskog dima, smanjenja izloženosti poznatim faktorima rizika, provere radona tamo gde je to potrebno i redovnog odlaska na preporučene preventivne preglede.
Ništa od ovoga ne može garantovati da ćete izbeći rak. Na rizik utiču i godine, genetika, životna sredina i faktori na koje ne možemo uvek da utičemo.Ipak, postoje stvari koje možemo da kontrolišemo. Kada je reč o prevenciji raka, upravo male i dosledne odluke mogu biti vredne pažnje, veruje dr Kumar.
Izvor: yourtango.com/ zdravlje.kurir.rs