Dr Vukašinović o spasavanju osmogodišnjaka koji je doživeo moždani udar: Starosna granica za šlog sve niža
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborOsmogodišnji dečak iz Banjaluke, koji je krajem avgusta doživeo moždani udar, danas se oporavlja nakon hitne intervencije u Beogradu. Neobičan splet okolnosti hteo je da poziv za pomoć stigne do neuroradiologa dr Ivana Vukašinovića iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije baš u trenutku kada je na beogradskom aerodromu čekao let za Njujork.
Poziv je 27. avgusta stigao od koleginice iz Dečje klinike u Tiršovoj, nakon što su joj se obratile kolege iz Banjaluke. Magnetna rezonanca i skener pokazali su da je osmogodišnjak doživeo moždani udar, a pregled snimaka potvrdio je da je potrebna intervencija u Beogradu. Vukašinović je, uz razumevanje avio-kompanije, napustio aerodrom i promenio kartu, dok je dete helikopterom krenulo iz Banjaluke.
- Kako drugačije može da se reaguje? Mislim da bi svako tako reagovao. Na stranu Hipokratova zakletva, naravno, ali to je ljudski. I svi su tako odreagovali - ističe dr Vukašinović za Dnevnik RTS-a.
Tokom transporta bilo je važno održavati moždane funkcije kako bi oštećenje bilo što manje. Za intervenciju je izabrana Klinika za neurohirurgiju, koja je raspolagala potrebnim materijalom i opremom, a tim je bio spreman kada je dete stiglo. Dečak je danas dobro i, prema rečima dr Vukašinovića, očekuje se da se potpuno oporavi.
Živa saradnja sa kolegama iz Banjaluke
Navodi i da je to jedan od zajedničkih poduhvata sa Kliničkim centrom Banjaluka, sa kojim kolege iz Beograda imaju, kako kaže, veoma živu saradnju. Kod osmogodišnjaka se tromb nalazio u važnoj arteriji koja snabdeva moždano stablo.
- To je jedna važna arterija za moždano stablo, tako da vrlo mali tromb može da izazove veliku štetu i velike probleme - objašnjava dr Vukašinović i dodaje da je sama intervencija trajala oko sat vremena i izvedena bez klasičnog hirurškog otvaranja.
- Mi radimo kroz krv, preko krvnih sudova. Praktično možemo da evakuišemo tromb, da arterija procirkuliše i da se uspostavi cirkulacija tog dela mozga ili moždanog stabla. Ukoliko se uradi na vreme, oštećenje ostane kontrolisano, malo, i pacijent može da se oporavi. Deca imaju veliki kapacitet za oporavak i često brže ozdrave od odraslih - ističe neuroradiolog.
Starosna granica moždanog udara se pomera
Iako su moždani udari kod dece retki, dr Vukašinović upozorava da se kod mladih sve češće beleže i da se starosna granica pomera. Za razliku od srčanog udara, kod kojeg bol može da upozori pacijenta da je ugrožen, osoba koja doživi moždani udar često nije u stanju sama da zatraži pomoć.
- Moramo da kažemo svima da je bitno vreme, da se pacijent što pre transportuje, pa ćemo mi odrediti da li nešto jeste ili nije. Kada vidite da je ruka slablja, da se neko pored vas drugačije ponaša, da je noga slablja, da ne može da priča, da ne može da piše - odmah dovedite takvog pacijenta - naglašava dr Vukašinović.
Za zbrinjavanje takvih pacijenata osposobljeni veliki klinički centri u Srbiji, kao i Specijalna bolnica "Sveti Sava" u Beogradu, a posebno su važni prvi sati nakon pojave simptoma.
- Ako se u tri-četiri sata prvo uradi ono što treba, najčešće je pacijent bez posledica. Ako ne, onda bude mnogo, mnogo teže - upozorava dr Vukašinović.
Neophodna skupa oprema i materijali, ali i iskusan tim lekara
Nakon intervencije dr Vukašinović je ipak otputovao u Njujork, gde je na stručnom skupu iz interventne neuroradiologije predstavio i slučaj osmogodišnjeg dečaka. Ističe da UKC Srbije raspolaže savremenom opremom, ali da za ovako složene zahvate ona sama nije dovoljna - iza intervencije stoji iskusan multidisciplinarni tim.
- Mora da se ima materijal koji je veoma skup za jednu vaskularnu proceduru. Mora da se ima iskusan tim, koji mi imamo. Mora da se ima tim anesteziologa, tim neurohirurga, vaskularni hirurg. To je jedan sveobuhvatni centar gde može da se reaguje na razne načine, i kada postoje neke komplikacije - objašnjava dr Vukašinović.
Posebno iskustvo imaju u intervencijama kod najmlađih pacijenata, koje se ne rade u svim centrima.
- Još je moj mentor dr Branko Prstović počeo da radi s decom, ja sam nastavio. Decu generalno ne radi baš svako, ali mi u Kliničkom centru imamo i takve intervencije - kaže dr Vukašinović.
Složene i inovativne intervencije se rade svakodnevno
Slučaj osmogodišnjeg dečaka privukao je veliku pažnju javnosti, ali dr Vukašinović ističe da iza njega stoji svakodnevni rad lekara i veliki broj složenih intervencija koje nikada ne dospeju u javnost.
- Naravno da sam ponosan, ali moram da kažem da sam ponosan na sve lekare, jer ovo što je sada medijski propraćeno - na desetine takvih slučajeva, većih ili manjih, dešavaju se na dnevnom ili nedeljnom nivou, a za njih javnost neće saznati. Lekari to rade po svojoj dužnosti, po svom osećaju, i pomažemo. Znam da i moje kolege rade mnoge dobre stvari koje se možda sada neće videti, ali videće se u budućnosti - zaključuje dr Ivan Vukašinović.
Izvor: Rts.rs/Zdravlje.kurir.rs