Novi put ka ranom otkrivanju

Rak ostavlja trag u krvi čak 8 godina pre dijagnoze: Da li će novi DNK test doneti ranije otkrivanje?

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Analiza slobodne DNK iz krvi mogla bi da pomogne da se izdvoje ljudi kojima je potrebno pažljivije praćenje
Novi DNK test mogao bi da iskoristi trag koji rak ostavlja u krvi čak osam godina pre dijagnoze i omogući ranije otkrivanje.

Promene u DNK koje cirkulišu u krvi mogle bi da ukažu na povećan rizik od raka godinama pre nego što se bolest klinički otkrije, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu "Cell Genomics". Rezultati su bili posebno ubedljivi kod raka prostate, kod kojeg su određeni molekularni obrasci zabeleženi i do osam godina pre dijagnoze.

Naučnici su analizirali 491 ranije prikupljen uzorak krvne plazme ljudi koji u trenutku uzimanja krvi nisu imali rak. Među njima je 171 osoba kasnije obolela od raka dojke, 93 od raka prostate, dok je 227 ispitanika ostalo bez dijagnoze raka. Uzorci obolelih bili su uzeti od dve nedelje do devet godina pre postavljanja dijagnoze.

Istraživači su proučavali metilaciju slobodne DNK (cfDNA) u krvi - hemijske promene koje utiču na aktivnost gena, a da pri tome ne menjaju samu DNK sekvencu. Uz pomoć računarskih modela tražili su obrasce koji bi mogli da ukažu na budući rizik od bolesti.

Šta je donelo istraživanje?

Kod raka prostate rezultati su pokazali da bi određeni obrasci metilacije mogli da izdvoje osobe sa povećanim rizikom i do osam godina pre kliničkog otkrivanja tumora. U grupi procenjenoj kao visokorizična stopa kasnije dijagnoze raka prostate bila je 3,55 puta veća nego u grupi sa niskim rizikom.

Kod osoba svrstanih u grupu visokog rizika rak prostate je kasnije dijagnostikovan 3,55 puta češće Foto: Shutterstock

Signali su pronađeni i kod raka dojke, ali su rezultati bili znatno slabiji. Procenjeni rizik u visokorizičnoj grupi bio je 2,3 puta veći, ali ta razlika nije dostigla statističku značajnost.

Nalazi ne znače da test krvi već može da dijagnostikuje rak godinama pre nego što se bolest pojavi. Oni pokazuju da u krvi mnogo ranije mogu da postoje molekularni tragovi povezani sa kasnijim razvojem bolesti.

Autori navode da su potrebna veća, nezavisna istraživanja kako bi se rezultati potvrdili. Ako se to dogodi, analiza slobodne DNK jednog dana bi mogla da pomogne u prepoznavanju ljudi kojima je potrebno pažljivije praćenje i ranije ispitivanje, uz postojeće metode skrininga.

Izvor: News-medical.net/Zdravlje.kurir.rs

Test krvi otkriva rani rak pankreasa: Da li je na pomolu rešenje za rizične ciste?