Dostupnost inovativnih lekova u Srbiji: Dr Bojan Trkulja o potrebi za sistemskim rešenjem
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborInovativne terapije donele su veliki napredak u lečenju brojnih bolesti – od hepatitisa C, koji je danas izlečiv kod više od 90 odsto pacijenata, do značajnih pomaka u kardiologiji, terapiji dijabetesa i multiple skleroze. Da bi pacijenti imali koristi od ovih dostignuća, važno je da inovativni lekovi do njih stignu pravovremeno, jer mogu da promene tok bolesti, produže život i značajno unaprede njegov kvalitet.
Koliko je značajno da savremene terapije pravovremeno stignu do pacijenata i šta je potrebno unaprediti kako bi se to i omogućilo, razgovaramo sa dr Bojanom Trkuljom, predsednikom Udruženja proizvođača inovativnih lekova INOVIA.
- Dostupnost inovativnih lekova našim osiguranicima kroz Listu lekova već godinama je na niskom nivou. Prema istraživanju Evropske federacije farmaceutske industrije i nacionalnih asocijacija (EFPIA), u odnosu na sve inovativne lekove koji su u poslednje četiri godine registrovani u zemljama EU, našim osiguranicima je dostupno tek 10 odsto. Sa tako malim brojem lekova ne možemo našim osiguranicima omogućiti da se leče onim najefikasnijim što savremena medicina može da ponudi, pa su nam javnozdravstveni parametri i dalje izuzetno loši – stopa opšte smrtnosti nam je oko 50 odsto veća od proseka zemalja EU, po prosečnom ljudskom veku smo pretposlednji u Evropi, a svake godine izgubimo oko 11.500 ljudi od onoga što se u medicini zove „treatable mortality“, odnosno od smrtnih slučajeva koji su mogli da budu izbegnuti pravovremenom terapijom. Sve to utiče na negativan prirodni priraštaj – Republika Srbija godišnje izgubi više od 30.000 stanovnika.
Kakve rezultate savremene inovativne terapije već daju i gde su napravljeni najveći pomaci?
- Inovativni lekovi su pojedinačno najefikasnija intervencija koju imamo na raspolaganju kako bismo pomogli pacijentima, a u zemljama gde je njihova dostupnost na optimalnom nivou ti rezultati se već vide. U Švedskoj je, recimo, petogodišnje preživljavanje kod svih vidova malignih bolesti dostiglo nivo od 75 odsto. U Evropskoj uniji je kod pojedinih tumora – karcinoma dojke, prostate, testisa i tireoidee, zatim melanoma i Hodžkinovog limfoma – petogodišnje preživljavanje danas preko 90 odsto.
Rezultati primene inovativnih terapija
- Kada su u pitanju hronične nezarazne bolesti, smrtnost je u najrazvijenijim državama sveta smanjena za 20 odsto u odnosu na početak XXI veka. Hepatitis C je danas izlečiv kod preko 90 odsto pacijenata sa samo osam do 12 nedelja terapije. Ogromni iskoraci postignuti su u kardiologiji, terapiji dijabetesa, zatim kod pacijenata sa multiplom sklerozom i brojnim drugim oboljenjima - ističe dr Trkulja.
Gde smo danas kada je reč o dostupnosti inovativnih lekova u poređenju sa zemljama regiona?
- Uprkos tome što je situacija danas bolja nego što je bila pre šest ili sedam godina, zahvaljujući povećanju ulaganja države u zdravstvo i lekove, zemlje našeg neposrednog okruženja i dalje svojim osiguranicima obezbeđuju značajno više inovativnih terapija. Prema već spomenutom istraživanju EFPIA, pacijenti u Hrvatskoj na raspolaganju imaju tri i po puta više, a u Bugarskoj četiri i po puta više inovativnih lekova. U analizi koju je naše udruženje sprovelo u martu ove godine pokazalo se da je skoro 100 indikacija inovativnih lekova podneto za ulazak na našu Listu lekova, a da je od tog broja 90 odsto već dostupno u Bugarskoj, oko 70 odsto u Rumuniji i Hrvatskoj, a 40 odsto i u Crnoj Gori. Naravno da naš cilj ne bi trebalo da bude takmičenje sa ovim zemljama, već potreba da našim osiguranicima omogućimo da se leče bar jednako efikasno kao što je to slučaj u zemljama sa kojima se graničimo.
Šta je najveća prepreka da inovativni lekovi brže stignu do pacijenata i šta bi trebalo sistemski promeniti?
- Daleko najznačajniji problem je nepostojanje održivog načina finansiranja ulaska inovativnih lekova na Listu lekova. U budžetu Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja (RFZO), uprkos obećanjima da će se to promeniti, i dalje ne postoji stavka koja bi se odnosila na novac izdvojen za ulazak novih lekova na Listu lekova. Dok god to ne promenimo, dostupnost inovativnih terapija ostaće ovako niska kao što je to danas slučaj. Usled neplaniranja finansijskih sredstava, RFZO nije u prilici da svake godine bar neke od 40 do 50 inovativnih lekova koji se svake godine registruju u Evropi stavi na Listu, već se obnavljanje Liste obavlja tek svake druge ili treće godine, dok se u zemljama našeg okruženja to radi bar jednom, a često i više puta godišnje.