Kontracepcija nije samo stvar izbora: Koliko se koristi u Srbiji i šta pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborSvetski dan kontracepcije obeležava se 26. septembra sa ciljem da se naglasi važnost odgovornog seksualnog ponašanja i primene različitih metoda kontracepcije, kako bi se svima, a posebno mladima, omogućio slobodan izbor u vezi sa reproduktivnim zdravljem.
Planiranje porodice omogućava pojedincima i parovima da samostalno odlučuju o željenom broju dece, kao i o vremenu i razmaku između trudnoća, što se ostvaruje primenom metoda kontracepcije i lečenjem neplodnosti. Pristup informacijama i uslugama iz ove oblasti predstavlja fundamentalno ljudsko pravo i ključni uslov za zaštitu reproduktivnog zdravlja svih osoba.
Sve više žena koristi kontracepciju, ali mlade i dalje nailaze na prepreke
Globalno se procenjuje da 874 miliona žena u reproduktivnom dobu koristi savremene, a 92 miliona tradicionalne metode kontracepcije, čime se broj korisnika savremenih metoda skoro udvostručio od 1990. godine.
Savremene metode danas koristi oko 77% do 78% žena koje žele da odlože ili izbegnu trudnoću, čime se beleži blago dugoročno povećanje obuhvata. Uprkos tom napretku, 164 miliona žena i dalje ne koristi nikakvu metodu kontracepcije iako želi da planira porodicu. Upotreba kontracepcije najviša je među ženama od 25 do 44 godine, dok su mlađe od 25 godina i dalje suočene sa najvećim preprekama u pristupu ovim uslugama.
Uprkos napretku, mnogi ljudi se i dalje suočavaju sa izazovima u pristupu uslugama planiranja porodice, što se najčešće ogleda u nižem nivou zdravstvene pismenosti i oslanjanju na neproverene izvore informacija sa interneta i društvenih mreža, što kod mladih često stvara pogrešnu sliku i strah od savremenih metoda.
Pored toga, značajnu barijeru predstavljaju duboko ukorenjene društvene predrasude i tradicionalni obrasci, zbog kojih se o ovim temama i dalje nedovoljno otvoreno razgovara, a celokupna odgovornost za planiranje porodice neopravdano prepušta isključivo ženama.
Koliko se kontracepcija koristi u Srbiji?
Savremene metode kontracepcije obuhvataju: kombinovanu hormonsku kontracepciju (u vidu tableta, flastera, vaginalnog prstena i depo injekcija), progestagensku hormonsku kontracepciju (u vidu tableta, vaginalnog prstena, depo injekcija i implantata), intrauterinu kontracepciju (u vidu intrauterinih uložaka sa bakrom i intrauterinih sistema sa levonorgestrelom), barijernu kontracepciju (u vidu muških i ženskih kondoma, dijafragmi i cervikalnih kapa), spermicide, voljnu sterilizaciju žene i muškarca i hitnu kontracepciju.
Tradicionalni metodi kontracepcije su: apstinencija, metodi zasnovani na određivanju perioda tzv. plodnih dana (na osnovu merenja bazalne temperature, kalendara menstruacije ili karakteristika cervikalne sluzi), metod prekinutog snošaja (coitus interruptus) i metod laktacione amenoreje.
Prema podacima poslednjeg istraživanja zdravlja stanovništva u Srbiji, približno dve petine seksualno aktivnih žena između 15 i 49 godina (40,4%) koristi neku od savremenih metoda kontracepcije. Ovi načini zaštite manje su zastupljeni kod pripadnica sa nižim nivoom obrazovanja, kao i u socijalno ugroženijim domaćinstvima. Među ženama u ovoj starosnoj grupi koje su u braku ili vanbračnoj zajednici, procenat korisnica savremene kontracepcije nešto je niži i iznosi 34,8 odsto. Istovremeno, tradicionalnim metodama zaštite pribegava 17,1 odsto žena iz iste starosne kategorije.
Sa druge strane, među mladima je i dalje primećeno rizično seksualno ponašanje. Prema zvaničnim rezultatima poslednjeg istraživanja o ponašanju u vezi sa zdravljem učenika školskog uzrasta u Srbiji, nešto manje od dve trećine prvaka srednjih škola koji su imali seksualno iskustvo koristilo je kondom prilikom poslednjeg odnosa (64,5 odsto), dok je 13,2 odsto kao vid zaštite tada primenilo kontraceptivne pilule.
U Srbiji se uz nisku upotrebu savremene kontracepcije beleži trend odlaganja rađanja, pa je prosečna starost majke pri rođenju prvog deteta 2024. godine iznosila 29,1 godinu. Slični trendovi prisutni su i u Evropskoj uniji, gde ova prosečna starost iznosi 29,9 godina u 2024. godini. Ovakvi socijalni trendovi nameću potrebu za boljom edukacijom o fertilitetu, očuvanju reproduktivnog zdravlja i usklađivanju poslovnog i privatnog života.
Edukacija i razgovor sa ginekologom su ključni
Ključnu ulogu u prevenciji i pružanju tačnih informacija ima zdravstveno-vaspitni rad koji izabrani ginekolog sprovodi u domu zdravlja. Redovni preventivni pregledi i otvoren razgovor sa izabranim lekarom predstavljaju najbolji način za razbijanje predrasuda i brigu o ličnom zdravlju.
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” sa mrežom instituta i zavoda obeležiće Svetski dan kontracepcije organizovanjem edukativno-promotivnih aktivnosti usmerenih na promociju reproduktivnog zdravlja i dostupnih metoda kontracepcije.
Izvor: batut.org.rs/Zdravlje.Kurir.rs