prešao granicu vrste

Virus Šamonda prvi put otkriven kod čoveka, pacijent preminuo: Šta se zna o infekciji?

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock
Virus Šamonda prvi put je otkriven kod čoveka u Francuskoj, a pacijent je preminuo nakon teških neuroloških komplikacija. Istražuje se da li je infekcija doprinela smrtnom ishodu.

Virus Šamonda, koji je decenijama bio poznat samo kao uzročnik infekcija kod životinja, prvi put je potvrđen kod čoveka u Francuskoj. Pacijent sa ozbiljno oslabljenim imunitetom preminuo je početkom oktobra, a stručnjaci istražuju da li je virus doprineo smrtnom ishodu. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) prati situaciju, ali naglašava da za sada nije utvrđen rizik za opštu populaciju.

Prema saopštenju francuskih zdravstvenih vlasti od 22. oktobra, pacijent je lečen od teške bolesti u bolnici u Lionu. Pre smrti razvio je komplikacije na mozgu za koje stručnjaci smatraju da su vrlo verovatno povezane sa infekcijom virusom Šamonda. Ipak, klinička i laboratorijska ispitivanja još traju, pa nije potvrđeno da je upravo virus izazvao smrt.

Kako se prenosi virus Šamonda?

Virus Šamonda (SHAV) pripada grupi ortobunjavirusa, a prvi put je otkriven 1965. godine kod goveda u Nigeriji. Kasnije je registrovan u Africi i Aziji, dok se u Evropi prvi put pojavio tokom leta 2026. godine.

Virus Šamonda se u Evropi prvi put pojavio tokom leta 2026. godine Foto: Shutterstock

Prenose ga sitne mušice koje bodu, iz roda Culicoides, a ne komarci ili papadaći. Pretpostavlja se da je pacijent zaražen ubodom takve mušice na istoku Francuske, gde je virus prethodno cirkulisao među životinjama. Tačan način zaražavanja još nije potvrđen, a nema dokaza o prenošenju sa čoveka na čoveka.

Koji su simptomi infekcije?

Pošto je ovo prvi dokumentovani slučaj kod čoveka, još nije poznato kakve sve simptome virus može da izazove kod ljudi, niti koliko traje inkubacija.

Kod preminulog pacijenta zabeležene su komplikacije na mozgu. Kod životinja, naročito goveda, infekcija može da izazove povišenu temperaturu, dijareju, malaksalost i smanjenu proizvodnju mleka. Mogući su i pobačaji i urođene razvojne anomalije kod potomstva. Međutim, ovi simptomi ne mogu automatski da se pripišu infekciji kod ljudi.

Simptomi, poput povišene temperature, dijareje i malaksalosti, ne mogu automatski da se pripišu infekciji kod ljudi Foto: Shutterstock

Kako se otkriva i leči infekcija?

Infekcija se potvrđuje specijalizovanim laboratorijskim analizama, uključujući PCR testove za otkrivanje genetskog materijala virusa. Ove metode koriste se u veterinarskoj dijagnostici, dok se mogućnosti testiranja ljudi dodatno razvijaju.

Za virus Šamonda ne postoji specifičan antivirusni lek niti dostupna vakcina. Lečenje bi se zato zasnivalo na ublažavanju simptoma i zbrinjavanju komplikacija, u skladu sa stanjem pacijenta.

Francuska je o slučaju obavestila Svetsku zdravstvenu organizaciju i ECDC. Stručnjaci nastavljaju istraživanja kako bi utvrdili koliko virus može da bude opasan za ljude i da li postoji mogućnost novih infekcija.

Izvor: Ecdc.europa.eu/Zdravlje.kurir.rs

Groznica Zapadnog Nila još ne miruje: Vrh sezone prolazi, ali doktorka upozorava na mesta gde je oprez i dalje neophodan