Korak napred

Rak debelog creva i druge bolesti ostavljaju trag u krvi: Analiza otkriva ono što pregled stolice propušta

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
Shutterstock Krv može da otkrije promene povezane sa bolestima creva koje ostaju nevidljive u uzorku stolice
Naučnici su uporedili analize krvi i stolice i otkrili značajne razlike koje bi mogle da promene dijagnostiku bolesti creva, uključujući i kancer.

Analiza određenih masnih kiselina u krvi mogla bi da pruži dragocene informacije o bolestima creva koje se ne mogu dobiti pregledom stolice. Naučnici su otkrili da supstance koje proizvode crevne bakterije, a koje dospevaju u krvotok, znatno preciznije ukazuju na rak debelog creva, celijakiju i gojaznost nego njihovo prisustvo u stolici.

Studija, objavljena u časopisu QJM: An International Journal of Medicine, otvara mogućnost razvoja novih dijagnostičkih metoda zasnovanih na analizi krvi.

Šta krv otkriva o zdravlju creva?

Crevne bakterije tokom razgradnje hrane proizvode kratkolančane masne kiseline, među kojima su sirćetna, propionska i buterna kiselina. Ove supstance učestvuju u brojnim funkcijama organizma, a deo njih se iz creva apsorbuje u krvotok.

Istraživači iz Italije analizirali su uzorke krvi i stolice 193 osobe, među kojima je bilo 30 pacijenata sa rakom debelog creva, 35 sa celijakijom, 33 sa gojaznošću i 95 zdravih ispitanika. Naučnici gojaznost uključili kao jedno od stanja povezanih sa promenama crevne mikrobiote.

Promene u crevnoj mikrobioti mogu da se odraze na sastav masnih kiselina koje dospevaju u krvotok Foto: Shutterstock

Primenom veštačke inteligencije upoređivali su koliko precizno sastav masnih kiselina u krvi i stolici razlikuje ove grupe.

Analiza stolice pokazala je tačnost od 59 odsto, dok je model zasnovan na analizi krvi dostigao čak 95 odsto. Kombinovanjem oba uzorka tačnost je porasla na 97 odsto.

Da li analiza krvi može da zameni postojeće preglede?

Naučnici su utvrdili i da koncentracije masnih kiselina u stolici ne odražavaju pouzdano njihove vrednosti u krvi. To znači da dva uzorka pružaju različite informacije o aktivnosti crevnih bakterija i promenama povezanim sa bolestima.

Ipak, autori upozoravaju da su rezultati preliminarni. Studija je obuhvatila relativno mali broj ispitanika, a razlike u njihovoj starosti, telesnoj masi i drugim karakteristikama mogle su da utiču na nalaze.

Pre nego što ovakva analiza krvi postane deo dijagnostike, neophodna su veća, nezavisna istraživanja. Za sada ona ne predstavlja zamenu za postojeće preglede, uključujući kolonoskopiju i druge metode za otkrivanje bolesti creva.

Izvor: News-medical.net/Zdravlje.kurir.rs

Koliko brzo stari vaš organizam? Crevni mikrobiom otkriva više nego godine