Međunarodni dan podizanja svesti o epilepsiji: U Srbiji oko 70.000 ljudi ima ovu dijagnozu, a ovo su njeni najčešći simptomi
Međunarodni dan posvećen podizanju svesti o epilepsiji obeležava se svakog 26. marta, još od 2008. godine. Udruženje Centar za obolele od epilepsije navodi da je epilepsija četvrti najčešći neurološki poremećaj, i da u Srbiji ima oko 70.000 osoba obolelih od te bolesti, dok ih u svetu ima oko 50 miliona.
Epilepsija je četvrti najčešći neurološki poremećaj na svetu. Karakterišu je povremeni i najčešće kratkotrajni poremećaj funkcije kore mozga koji se nazivaju epileptični napadi. Stanje koje pokazuje sklonost ka ponavljanju epileptičnih napada zove se epilepsija, dok se epileptični napad može javiti i kod osoba koje nemaju epilepsiju.
Stresogene situacije kao što je hronična anksioznost, neispavanost, teške traume – mogu dovesti do neuobičajene električne aktivnosti u mozgu koja će uzrokovati epileptični napad. Ukoliko se napad ponovi više od tri puta, možemo da sumnjamo na epilepsiju.
Osoba ne mora da se rodi sa epilepsijom. Postoje različiti tipovi napada, neke osobe izgube svest pri napadu, neke ne.
Tokom određenih vrsta apada osoba zna šta se dešava dok kod drugih ona nema svest o samom napadu.
Napadi se mogu javljati svakog dana, ali može proći i po nekoliko godina bez njih. Ukoliko pacijent redovno uzima terapiju postoji mogućnost da se ne javljaju, navode stručnjaci na portalu Centar za obolele od epilepsije.
Simptomi napada variraju u zavisnosti od vrste napada. Pošto je epilepsija izazvana određenim aktivnostima u mozgu, napadi mogu uticati na bilo koji proces u mozgu.
Simptomi napada mogu uključivati:
- privremenu zbunjenost
- udaljeni pogled
- ukrućene mišiće
- nekontrolisane trzaje ruku i nogu
- gubitak svesti
- psihološke simptome kao što su strah, anksioznost ili déjà vu ("već viđeno")
- ponekad osobe sa epilepsijom mogu imati promene u svom ponašanju. Takođe mogu iskusiti simptome psihoze.
Većina ljudi sa epilepsijom obično ima istu vrstu napada svaki put. Simptomi su obično slični od jednog napada do drugog.
Napadi se klasifikuju kao fokalni ili generalizovani, u zavisnosti od toga kako i gde aktivnost u mozgu koja izaziva napad počinje.
Neki pacijenti sa fokalnim napadima imaju upozoravajuće znakove u momentima pre nego što napad počne. Ovi upozoravajući znakovi poznati su kao aura. Ona može biti i vizuelna, koju pacijent doživljava kao stalno ili treperavo svetlo, boju ili oblik, pa čak i ukus ili miris.
Terapija antiepilepticima u preko 70% slučajeva daje mogućnost potpune i dugoročne kontrole epileptičnih napada.
Upozoravajući simptomi mogu uključivati osećaj u stomaku, ili emocije kao što su strah. Neki ljudi mogu doživeti vrtoglavicu i gubitak ravnoteže, dok drugi mogu videti stvari koje nisu prisutne (halucinacija).
Lečenje lekovima ili ponekad operacija mogu kontrolisati napade kod većine ljudi sa epilepsijom. Nekim ljudima je potrebno doživotno lečenje. Za druge, napadi nestaju. Neka deca sa epilepsijom mogu prerasti ovo stanje sa godinama.
Hitnu medicinsku pomoć je potrebno da potražite ako:
- napad traje duže od pet minuta
- disanje ili svest se ne vraćaju nakon što napad prestane
- drugi napad odmah sledi
- imate visoku temperaturu
- trudni ste
- imate dijabetes
- povredili ste se tokom napada
- napadi se nastavljaju iako uzimate lekove
Ako imate napad prvi put, potražite medicinski savet.
Savetuje se da osobe obolele od epilepsije uz redovno uzimanje lekova vode zdrav stil života sa dovoljno sna, da se redovno hrane i upražnjavaju redovnu fizičku aktivnost.
Pacijentu prvi put ugrađen uređaj za kontrolisanje epilepsije: Neurostimulator je smanjio napade za 80 %