Oboleli od limfoma ne mogu da čekaju: "Bez inovativnih lekova, pacijenti u Srbiji nemaju šansu kao oni iz regiona"
Urduženje obolelih od limfoma "LIPA" predstavilo je ažuriranu verziju Atlasa dostupnosti inovativnih terapija za limfom, HLL i MPN. Udruženje se time pridružuje globalnoj kampanji "Mi ne možemo čekati", jer pacijenti zaslužuju pravovremeno i adekvatno lečenje.
Iako medicina svakodnevno napreduje, pacijenti u Srbiji i dalje čekaju na terapije koje su u zemljama regiona već godinama standard lečenja. Na konferenciji za medije posvećenoj predstavljanju ažurirane verzije Atlasa dostupnosti inovativnih terapija za limfom, hroničnu limfocitnu leukemiju (HLL) i mijeloproliferativnu neoplazmu (MPN), stručnjaci su ukazali na ozbiljne razlike u dostupnosti savremenih lekova i posledice koje takva praksa ima po živote obolelih.
- Onkološke bolesti danas se sve više posmatraju kao hronične bolesti sa kojima se može živeti. Zahvaljujući inovativnim terapijama, pacijenti duže ostaju radno sposobni, samostalni i aktivni članovi društva, a za mnoge znače razliku između života i smrti. Međutim, Srbija nije u dovoljnoj meri ispratila ovu medicinsku revoluciju - kaže dr Bojan Trkulja, izvršni direktor INOVIE.
Iako je u poslednjih pet godina skoro 100 inovativnih lekova dospelo na pozitivnu listu, pretežno zahvaljujući ličnom zalaganju pojedinaca iz RFZO-a i podršci nadležnih ministarstava, sistemsko rešenje za njihovo održivo finansiranje i dalje izostaje. Glavni problem je što ne postoji jasno predviđen godišnji budžet za inovativne lekove, pa ni u aprilu ove godine ne znamo hoće li lista uopšte biti proširena, dodaje.
- Udruženje inovativnih proizvođača godinama predlaže uspostavljanje posebne budžetske linije u okviru finansijskog plana RFZO-a, slično rešenju koje postoji za retke bolesti. To bi donelo veću predvidivost i sigurnost: država bi kontrolisala troškove, pacijenti bi imali redovan pristup terapijama, a industrija bi nastavila da ulaže u razvoj, edukaciju i kliničke studije - objašnjava dr Trkulja.
Nažalost, Srbija zaostaje za susednim zemljama - pacijenti u Rumuniji imaju duplo bolji pristup inovativnim lekovima, u Hrvatskoj tri puta, a u Bugarskoj čak pet puta bolji.
- Poseban izazov predstavlja onkohematologija. Trenutno 13 indikacija čeka na pozitivnu listu, a to su terapije koje moraju da se primene na vreme. Zbog toga je važno da, zajedno sa nadležnim institucijama, pronađemo trajno rešenje - kako bi se Srbija konačno pridružila zemljama u kojima pacijenti redovno i pravovremeno dobijaju najmodernije terapije - poručuje dr Bojan Trkulja.
Vreme ističe
Ne možemo više da čekamo kada je reč o dostupnosti inovativnih lekova u hemato-onkologiji, naglasila je Maja Marković, predsednica Udruženja LIPA. Najveći problem, ističe, jeste što se lekovi uvode parcijalno - pojedina terapija, za pojedinu indikaciju. Ovako spor tempo, kaže, znači da bismo zemlje u okruženju dostigli tek za 15 do 20 godina, a naši pacijenti nemaju vremena za čekanje.
- Hematološke bolesti imaju izuzetno promenljiv tok - neke su spore, druge izuzetno agresivne, kao što je difuzni B-krupnoćelijski limfom. Kod njih je ključno uvesti efikasnu terapiju odmah, već u prvoj liniji - kaže Marković i dodaje da je dostupnost inovativnih lekova podjednako važna za sve oblike bolesti, bez obzira na njihovu brzinu napredovanja.
Razlike među zemljama regiona
Tim stručnjaka je, u saradnji sa međunarodnim udruženjem Lymphoma Coalition, sproveo analizu dostupnosti inovativnih lekova u sedam zemalja - tri iz EU (Slovenija, Hrvatska, Mađarska) i četiri van EU (Srbija, Crna Gora, BiH, Severna Makedonija).
- Srbija ima slične zdravstvene izdatke po glavi stanovnika kao Bugarska, ali tamo pacijentima je dostupno čak pet puta više inovativnih lekova - kaže predsednica Udruženja. Ključni razlog, kako navodi, jeste to što se u Srbiji mali deo zdravstvenog budžeta izdvaja za savremene terapije.
Uporedni podaci iz 2018. i 2022. godine za Hočkinov i non-Hočkinov limfom pokazuju jasan obrazac:
- U Sloveniji: povećana incidencija, ali smanjen mortalitet
- U Hrvatskoj: smanjen broj obolelih, kao i preminulih
- U Bugraskoj: smanjena incidenca kod HL, povećana kod NHL, ali smanjen mortalitet
- U Srbiji: i veća incidencija i veći mortalitet (osim blago smanjene incidence kod HL)
- U Crnoj Gori: incidenca je na istom nivou, ali je mortalitet manji kod HL i veći kod NHL
- U Severnoj Makedoniji: niža incidencija, ali je mortalitet ostao isti za HL, odnosno veći je za NHL
- U BIH: nema podataka
- Zaključak je jasan: tamo gde su dostupni inovativni lekovi, čak i kad raste broj obolelih, smrtnost opada. Naši pacijenti imaju pravo na iste šanse kao i pacijenti u zemljama Evropske unije. Inovativne terapije ne smeju biti luksuz, već standard lečenja - zaključuje Maja Marković.