DA LI STE ZNALI?

Lekovi za spavanje mogu povećati rizik od demencije: Nova studija otkriva da je rizik čak 79% veći

Microgen/Shutterstock Lekovi za spavanje mogu pomoći kod nesanice, ali nose rizik od zavisnosti i neželjenih efekata.
Zbog česte nesanice mnogi uzimaju lekove za spavanje, ali istraživanje UCSF upozorava da to može povećati rizik od oštećenja zdravlja mozga.

Nova studija Univerziteta Kalifornije u San Francisku pratila je 3.000 osoba prosečne starosti 74 godine tokom devet godina. Rezultati su pokazali da osobe koje su redovno koristili lekove za spavanje imali 79 odsto veći rizik od razvoja demencije u poređenju sa onima koji su ih retko ili nikada koristili. 

Naučnici smatraju da razlike mogu biti povezane sa socioekonomskim statusom i tzv. „kognitivnom rezervom“, odnosno sposobnošću mozga da se nosi s oštećenjima. Takođe, vrsta i doza leka imaju važnu ulogu u riziku, pa neki lekovi mogu biti opasniji od drugih.

Studija upozorava da lekove ne treba naglo prekidati

Stručnjaci upozoravaju da se lekovi za spavanje ne prekidaju naglo, posebno benzodiazepini (grupa lekova koji se koriste za smirenje, lečenje anksioznosti, nesanice, napada panike i nekih drugih stanja), zbog rizika od pogoršanja nesanice i simptoma odvikavanja kao što su anksioznost i razdražljivost. Preporučuje se postepeno smanjivanje doze uz nadzor lekara.

Nesanica i dugotrajna upotreba lekova za spavanje mogu povećati rizik od razvoja demencije Foto: Shutterstock

Pored lekova na recept, istraživanja su ispitivala i efikasnost prirodnih preparata kao što su valerijana, melatonin i kanabinoidi, ali rezultati su pomešani i za sada nema jasnih dokaza o njihovoj sigurnosti i efikasnosti.

Takođe, lekari savetuju oprez kod korišćenja antihistaminika sa antiholinergijskim dejstvom, jer oni mogu izazvati kognitivna oštećenja, vrtoglavicu, pospanost i povećati rizik od padova, što je posebno opasno kod starijih osoba.

Zaključak

Iako lekovi za spavanje mogu kratkoročno pomoći kod nesanice, ovaj rad naglašava potrebu za pronalaženjem bezbednijih i dugoročnih rešenja, kao što su promene u načinu života, kognitivno-bihejvioralna terapija i pažljivo praćenje pacijenata.

Izvor: psychiatrist.com/Zdravlje.Kurir.rs

Loš san skriva znakove koje ne smete ignorisati - Reagujte na vreme jer vam telo šalje važne signale