U susret Svetskom danu borbe protiv Alchajmerove bolesti: Kad dođe zaborav, ostaje samo pesma i igra
Alchajmerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest koja utiče na pamćenje, razmišljanje i ponašanje. Najčešće pogađa starije osobe, ali se simptomi mogu javiti i ranije. Kako bolest napreduje, osobe postaju zavisne od tuđe nege i podrške.
Zbog ozbiljnosti uticaja koji ima na obolele, njihove porodice i zajednicu, ključno je kontinuirano podizati svest javnosti.
Prof. dr Smiljana Popović Kostić, neurolog sa Neurološke klinike VMA, u svom obraćanju naglasila je da je prevencija ključna – smanjenje faktora rizika ne samo da odlaže početak bolesti, već može poboljšati ishod već manifestne bolesti. Rana dijagnoza daje šansu terapiji, jer nove terapije deluju samo ako se primene na vreme, u ranim fazama bolesti.
Lečenje Alchajmerove bolesti zahteva integrativni pristup
Podjednako su važne i nefarmakološke intervencije: kognitivni treninzi, radna terapija, fizikalna terapija, logopedski tretmani i podrška negovateljima u specijalizovanim dnevnim centrima i servisima lokalnih zajednica.
Time se produžava funkcionalnost bolesnika, olakšava život negovateljima i smanjuje potreba za institucionalizacijom. To su ulaganja koja dugoročno donose i finansijsku i ljudsku korist celom društvu.
- Pravo na lečenje, negu i druge vrste podrške osnovna ljudska prava i moraju biti dostupna svima pod jednakim uslovima. Ova bolest se često u svakodnevici svodi na zaboravnost, koja je zapravo normalni deo procesa starenja, a ne gubitak sećanja – što je mnogo ozbiljnije i jedan od simptoma bolesti. Ipak, rekla bih da ta "zaboravnost", u ovom kontekstu, više oslikava zaboravnost društva prema onima kojima je pomoć najpotrebnija - naglasila je Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.
Nadežda Satarić, predsednica SUAB-a, ukazala je da je negovanje osobe sa demencijom zahtevnije od negovanja osoba sa fizičkom bolešću, da taj posao nije dovoljno cenjen i vrednovan i da je ceo teret brige prepušten porodici, a u okviru porodice uglavnom na ženi.
Zato je neophodna preraspodela brige o obolelima kako unutar porodice, tako i između institucija. Odala je počast svim članovima porodica koji brinu o svojim bližnjima obolelim od demencije i profesionalnim negovateljima koji rade u ustanovama socijalne i zdravstvene zaštite.
Naša glumica Katarina Radivojević, je pročitala poruke Kristine Bajden koja živi sa demencijom 20.godina (od svoje 46.godine) i odrecitovala pesmu Kol Blejka, „Moja žena, moj život“ koju je napisao svojoj supruzi koja živi sa demencijom a on je neguje osam godina.
Sprovedena je anketa na temu pitanja o Alchajmerovoj bolesti
U anketi koja je sprovedena na temu „Pitaj o demenciji / Pitaj o Alchajmeru“, postavljeno je mnoštvo pitanja, a izdvajamo najčešća:
- Kada će lokalna samouprava Beograd razviti i finansirati dnevne boravke za obolele?
- Zašto je tako teško dobiti novčani dodatak za pomoć i negu drugog lica za osobe sa demencijom?
- Da li postoji mogućnost da se prevencija i rehabilitacija uključe u protokole lečenja obolelih od demencije i Alchajmera?
- Zašto država nema više objekata za domski smeštaj obolelih od demencije?
- Zašto država ne sprovodi ni jednu od dve mere za starije sa mentalnim poremećajima koje su predviđene u Akcionom planu za sprovođenje programa o zaštiti mentalnog zdravlja za 2019–2026. godinu?
Ključna poruka sa skupa
Nacionalna strategija za borbu protiv demencije od ključnog je značaja – kao okvir koji povezuje zdravstvene i socijalne servise, omogućava edukaciju, rano prepoznavanje bolesti i sveobuhvatnu podršku obolelima i njihovim porodicama.
U pratećem programu „Igre i pesme za pamćenje“ učestvovaće članovi ansambla „Hleb života“, članovi folklorne grupe „Jeleče“ sa Novog Beograda i hor studentkinja sa odseka za muzičku pedagogiju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.
Jednostavna navika koja može odložiti simptome Alchajmerove bolesti - Kako dubok san čuva pamćenje?
glumica Katarina Radivojević, je pročitala poruke Kristine Bajden koja živi sa demencijom 20.godina