Crevne bakterije mogu uticati na srčana oboljenja: Evo šta je otkrila nova korejska studija
Novo istraživanje korejskih naučnika otkriva da pojedine crevne bakterije mogu igrati značajnu ulogu u razvoju koronarne arterijske bolesti (KAB) – jednog od najčešćih i najsmrtonosnijih oblika kardiovaskularnih oboljenja.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, skoro 20 miliona ljudi svake godine umre od bolesti srca i krvnih sudova. Iako se zna da na ove bolesti utiču genetika, način ishrane i stil života, sve više istraživanja ukazuje da važan deo slagalice predstavlja i – crevni mikrobiom.
Istraživači sa Univerziteta Sungkjunkvan i Samsungovog naprednog instituta za zdravstvene nauke u Seulu analizirali su uzorke fecesa 14 pacijenata sa dijagnostikovanom KAB i 28 zdravih ispitanika. Koristeći metagenomsko sekvenciranje, oni su identifikovali 15 bakterijskih vrsta koje su bile povezane sa prisustvom bolesti.
Rezultati su pokazali gubitak korisnih bakterija, poput Faecalibacterium prausnitzii, koje proizvode masne kiseline kratkog lanca i štite od upala, kao i povećanu aktivnost mikroba koji podstiču metaboličke disbalanse i upalne procese.
- Naši podaci pokazuju da mikrobiom creva pacijenata sa koronarnom arterijskom bolešću prolazi kroz dramatičan funkcionalni pomak — od ravnoteže ka stanju hronične upale i metaboličkog stresa - objasnila je dr Han-Na Kim, vodeća autorka studije.
- Otišli smo korak dalje od pitanja ‘koje bakterije žive u crevima’ – sada počinjemo da razumemo šta one zapravo rade i kako mogu uticati na srce - dodala je ona.
Zanimljivo je da su neke bakterije koje se inače smatraju „prijateljskim“, poput Akkermansia muciniphila, pokazale različite uloge u zavisnosti od toga da li potiču iz zdravih ili bolesnih creva. Ovo ukazuje da mikrobi ne deluju jednoznačno, već da njihova funkcija zavisi od konteksta unutar organizma.
Istraživači najavljuju da će u narednoj fazi pokušati da integrišu mikrobne, genetske i metaboličke podatke kako bi bolje razumeli uzročne mehanizme bolesti. Krajnji cilj je da se razviju novi oblici prevencije – od skrininga zasnovanog na analizi crevnog mikrobioma do nutritivnih i probiotičkih terapija koje bi mogle obnoviti ravnotežu „dobrih“ bakterija.
- Prevencija je najvažnija i najperspektivnija granica u borbi protiv srčanih bolesti - naglasila je dr Kim:
- Ako naučimo kako da usmerimo ili modifikujemo crevne mikrobe, mogli bismo stvoriti potpuno novi pristup očuvanju zdravlja srca.
Izvor: scitechdaily.com/zdravlje.kurir.rs