Veštačka inteligencija značajno unapredila ultrazvuk: Ranije otkrivanje urođenih srčanih mana kod beba
Lekari na Odeljenju za akušerstvo, ginekologiju i reproduktivne nauke Rakel i Haime Gilinski u bolnici Maunt Sinaj postali su prvi u Njujorku koji su implementirali alat veštačke inteligencije koji poboljšava ultrazvuk u velikim razmerama, što rezultira ranijim otkrivanjem i boljom negom beba i porodica.
Kongenitalne srčane mane, ili stanja prisutna pri rođenju koja utiču na strukturu srca, jedna su od najčešćih urođenih abnormalnosti. Prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje, oko 1 od 500 novorođenčadi klasifikuje se kao osoba sa teškom urođenom srčanom manom koja zahteva hitnu medicinsku ili hiruršku intervenciju radi preživljavanja.
Karnegi Imadžing for Vomen, moderni centar za snimanje ginekologije i akušerstva, prvi je centar u Njujorku koji koristi softverski alat za veštačku inteligenciju, odobren od strane Američke agencije za hranu i lekove, kompanije BrajtHart, kako bi ultrazvuk učinio preciznijim i efikasnijim. Centar povezan sa Maunt Sinajem ima tri lokacije na Menhetnu.
U nedavnoj studiji akušerstva i ginekologije koju su vodili lekari sa Univerziteta Maunt Sinaj Vest, istraživači su koristili tehnologiju veštačke inteligencije kako bi poboljšali stopu otkrivanja ultrazvučnih nalaza sumnjivih na velike urođene srčane mane na više od 97 procenata, sa smanjenjem vremena očitavanja za 18 procenata i poboljšanjem pouzdanosti za 19 procenata.
- Pomoć veštačke inteligencije u prenatalnoj dijagnostici ne nudi samo poboljšano otkrivanje, već ima potencijal da ponudi značajno poboljšanje radnog procesa i efikasnosti. Mi, kao kliničari, trebalo bi da prihvatimo inovacije i tehnologiju koja je dostupna, kako bismo maksimizirali kvalitet nege pacijenata. Ova tehnologija omogućava „izravnavanje“ oblasti prenatalne dijagnostike kako bi se ponudio pregled fetalnih ultrazvuka na nivou bliskom stručnjaku, posebno u centrima ili geografskim lokacijama bez stručnjaka za fetalno srce - kaže Dženifer Lam-Rahlin, dr med. autorka za korespondenciju, asistentkinja kliničkog profesora akušerstva, ginekologije i reproduktivne nauke na Medicinskom fakultetu Ikan na Maunt Sinaju.
Istraživači su ispitali skup podataka od 200 anonimizovanih ultrazvučnih pregleda fetusa između 18. i 24. nedelje gestacije iz 11 medicinskih centara u dve zemlje, uključujući 100 sa najmanje jednim sumnjivim nalazom. Cilj studije je bio da se proceni veza između upotrebe softvera zasnovanog na veštačkoj inteligenciji i učinka čitača u identifikovanju ultrazvučnih pregleda u drugom tromesečju sumnjivih na teške urođene srčane mane.
Sedam akušera-ginekologa i sedam specijalista za majčinsko-fetalnu medicinu (stručnjaci za trudnoće visokog rizika) pregledali su svaki pregled nasumičnim redosledom, sa i bez pomoći veštačke inteligencije, i procenili prisustvo ili odsustvo svakog nalaza sumnjivog na urođene srčane mane sa ocenama pouzdanosti.
Interpretacija uz pomoć veštačke inteligencije povezana je sa poboljšanim otkrivanjem lezija sumnjivih na teške kongenitalne srčane mane. Studija je pokazala sposobnost softvera zasnovanog na veštačkoj inteligenciji da poboljša otkrivanje ovih sumnjivih nalaza putem prenatalnog ultrazvuka, kao i ukupno poverenje i vremensku efikasnost u interpretaciji ovih skeniranja.
- Naša studija bi trebalo da podstakne i ohrabri buduća istraživanja sposobnosti softvera potpomognutog veštačkom inteligencijom da poboljša stope otkrivanja, nakon integracije u kliničke tokove rada, kako bi se smanjila varijabilnost i nejednakost u otkrivanju urođenih srčanih mana globalno“, rekao je koautor Andrej Rebarber, dr med, direktor Odeljenja za materinsko-fetalnu medicinu na Maunt Sinaj Vestu i klinički profesor akušerstva, ginekologije i reproduktivne nauke na Medicinskom fakultetu Ikan na Maunt Sinaju i istakao:
- Budućnost prenatalnog dijagnostičkog snimanja je svetla kada se softver veštačke inteligencije koristi kao dodatak interpretaciji lekara.
Izvor: news-medical.net/zdravlje.kurir.rs