dr Tijana Dangubić

Kada se radi biopsija čvorića na štitastoj žlezdi? Endokrinolog otkriva koji znaci bude sumnju

Shutterstock Čvorići na štitastoj žlezdi najčešće se otkrivaju slučajno
Većina čvorića je bezazlena, ali određene promene i faktori rizika zahtevaju dodatne analize i biopsiju.

Čvorići, stručno nodusi, na štitastoj žlezdi česti su nalaz na ultrazvuku, ali u većini slučajeva nisu opasni. Ipak, postoje situacije kada je potrebno uraditi biopsiju kako bi se isključio malignitet, objašnjava na svom Instagram nalogu dr Tijana Dangubić, internista-endokrinolog i magistar ishrane.

- Čvorići na štitastoj žlezdi su uglavnom benigni, svega pet odsto ima maligne ćelije. Kada se pojavi sumnja, radi se iglena aspiraciona biopsija nodusa. To je precizna metoda koja se izvodi uz pomoć ultrazvuka i veoma tanke igle u lokalnoj anesteziji, a najčešće kada su nodusi veći od 1,5 centimetara i ukoliko su sumnjivi u smislu postojanja maligniteta - kaže doktorka.

Kako da znate da li imate čvoriće?

Nodusi na štitastoj žlezdi najčešće se otkrivaju slučajno, tokom rutinskog ultrazvučnog pregleda vrata ili pregleda zbog nekih drugih tegoba. Manji čvorovi obično ne daju nikakve simptome i ne mogu se napipati, dok veći ponekad mogu da se osete pod prstima ili da se primete kao blago zadebljanje u predelu vrata. U ređim slučajevima mogu da izazovu osećaj knedle u grlu, otežano gutanje ili promuklost, što je signal da treba uraditi pregled kod lekara.

Na sumnju ne utiče samo veličina čvora, već i njegove osobine, kao i podaci iz lične i porodične anamneze.

- Nodusi koji su veliki, tvrde konzistencije, koji su teže pokretni prilikom gutanja mogu da budu sumnjivi, ali ne samo oni, već i manji nodusi čije ultrazvučne karakteristike i povećana brzina rasta mogu da ukazuju na znake maligniteta. Sumnju na malignitet može dati i podatak da je osoba imala zračnu terapiju u predelu vrata, ukoliko je osoba muškog pola, jer je kod muškaraca češći malignitet nodusa nego kod žena, kao i ako postoji podatak da je u porodici neko imao karcinom štitaste žlezde - navodi dr Dangubić.

Šta se radi pre biopsije?

Pre same biopsije potrebno je uraditi određene analize kako bi se dobila što potpunija slika o stanju štitaste i paratireoidnih žlezda.

- Pre biopsije endokrinolog će tražiti da uradite TSH, FT4, paratiroidni hormon (PTH), kalcijum, fosfor, jonizovani kalcijum i D vitamin, jer paratiroidne žlezde koje se nalaze iza štitaste žlezde, ukoliko se uvećaju, mogu davati sliku čvora u štitastoj žlezdi. Neophodno je uraditi i kalcitonin koji predstavlja tumor marker za najmaligniji tumor štitaste žlezde - medularni karcinom - objašnjava doktorka.

Pre biopsije endokrinolog će tražiti da uradite TSH, FT4, paratiroidni hormon (PTH), kalcijum, fosfor, jonizovani kalcijum i D vitamin Foto: Shutterstock

U nekim slučajevima, pre biopsije se radi i dodatno snimanje.

- Korisno je pre biopsije uraditi i scintigrafiju (snimanje radioaktivnim markerom) štitaste žlezde kako bi se videlo da li se radi o "toplom" nodusu, odnosno čvoru koji pokazuje hormonsku aktivnost. Takvi nodusi su uglavnom benigne prirode, ali vremenom mogu početi da luče hormone u većoj meri. Tada govorimo o toksičnom adenomu, odnosno hormonski aktivnom benignom tumoru štitaste žlezde - kaže dr Dangubić.

Topli i hladni čvorići, u čemu je razlika?

Čvorići na štitastoj žlezdi mogu biti "topli" ili "hladni", u zavisnosti od toga da li proizvode hormone. Topli čvorovi su hormonski aktivni i mogu, ali ne moraju, izazvati simptome pojačanog rada štitaste žlezde (hipertireoze), poput ubrzanog pulsa, nervoze ili mršavljenja. Hladni čvorovi ne luče hormone i najčešće ne daju simptome, ali se upravo kod njih češće radi biopsija kako bi se isključio malignitet. Većina i toplih i hladnih čvorova je ipak dobroćudna.

Kako izgleda prodecura?

Sama biopsija traje svega nekoliko minuta i obavlja se ambulantno, bez potrebe za hospitalizacijom. Postupak je minimalno neprijatan i većina pacijenata se odmah vraća uobičajenim aktivnostima. Rezultati se obično dobijaju za nekoliko dana, a u zavisnosti od nalaza, nodus se ili prati ili se planira dalje lečenje.

Izvor: Instagram jedi_misli_zdravo/Zdravlje.kurir.rs

Tihi uzrok hipertireoze: Endokrinolog otkriva sve što bi trebalo da znate o toksičnom adenomu