Hrčete? Možda vam život visi o koncu: Doktorka upozorava na opasne prekide disanja u snu
Čak 70 odsto ljudi koji hrčutokom života razvije slip apneju, dok se procenjuje da ovaj poremećaj ima svaki dvadeseti stanovnik planete.
Istraživanja jasno ukazuju da učestali prekidi disanja tokom sna značajno povećavaju rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema – od povišenog krvnog pritiska i depresije, preko seksualne disfunkcije, pa sve do srčanog i moždanog udara.
- Prestanak disanja ili izrazito smanjen protok vazduha kroz disajne puteve tokom spavanja, koji traju duže od deset sekundi, nazivaju se slip apneja. Ovaj poremećaj, koji se najčešće povezuje sa hrkanjem, prema rečima stručnjaka, može da skrati životni vek i dovede do ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar. Pacijenti koji hrču u određenim intervalima sna prestaju da dišu, da bi posle izvesnog vremena, uz glasno hrkanje, pokrete, a nekada i napor celog tela, ponovo uspostavili disanje. O tome najčešće svedoče partneri, jer se sam pacijent tih epizoda ne seća – objašnjava prim. dr sc. med. Tatjana Radosavljević, pneumoftiziolog.
Tri nivoa težine: kako se klasifikuje slip apneja
Zbog prekida disanja smanjuje se dotok kiseonika u organizam, što može izazvati brojne tegobe, a u najtežim slučajevima i iznenadnu smrt.
– Slip apneja može biti laka, srednje teška i teška. Kod lake forme beleži se između pet i 15 prekida disanja na sat, srednje teška podrazumeva između 15 i 30, dok se teška dijagnostikuje kada pacijent ima više od 30 prekida disanja na sat – objašnjava naša sagovornica.
Simptomi koji se često zanemaruju
Najčešći simptomi slip apneje su glasno hrkanje, isprekidan san, osećaj pritiska u grudima i potreba za produženim snom.
– Pacijenti se često bude umorni, oznojeni i uznemireni, bez jasnog razloga. Tokom dana su pospani, što može biti posebno opasno kod vozača, koji neretko zaspe za volanom. Javljaju se i jutarnje glavobolje, pad koncentracije, zaboravnost, promene raspoloženja i seksualna disfunkcija. Prema najnovijim istraživanjima, čak trećina vozača koji su zaspali tokom vožnje i izazvali saobraćajnu nesreću bolovala je od slip apneje – navodi doktorka Radosavljević.
Slip apneja ne zaobilazi ni najmlađe
Rizik za razvoj slip apneje povećan je kod osoba koje su gojazne, hrču, konzumiraju alkohol ili koriste sedative i antidepresive, kao i kod onih sa devijacijom nosne pregrade ili specifičnom anatomijom ždrela.
– Starosna dob nije presudna, iako nešto češće obolevaju muškarci. Slip apneja se može javiti i kod dece, najčešće usled uvećanja trećeg krajnika, a tada se problem rešava hirurški – objašnjava sagovornica.
Kako se postavlja dijagnoza: pregled tokom sna
Dijagnoza se postavlja pomoću specijalizovanih aparata koji tokom spavanja beleže disanje, pokrete grudnog koša, faze sna, nivo kiseonika u krvi, rad srca, intenzitet hrkanja i druge parametre.
– Ova metoda se naziva polisomnografija. Pacijent je tokom noći priključen na aparat, a analizom prikupljenih podataka postavlja se dijagnoza i određuje stepen težine poremećaja – kaže doktorka.
Lečenje: od aparata do hirurških metoda
U terapiji se najčešće koriste aparati sa maskama koje pacijent nosi tokom spavanja i koji pomažu održavanje disajnih puteva prohodnim u trenucima prekida disanja.
– Određeni oblici slip apneje i hrkanja mogu se lečiti i hirurški, a dostupne su i specijalne proteze za nos, vilicu ili jezik – zaključuje doktorka Radosavljević.