Nacionalni dan borbe protiv limfoma: Inovativne terapije ključ uspešnog lečenja – pacijenti traže širu dostupnost
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv limfoma 2026. održana je konferencija za medije u organizaciji Udruženja pacijenata obolelih od limfoma LIPA. Nacionalni dan borbe protiv limfoma, hronične limfocitne leukemije (HLL) i mijeloproliferativnih neoplazmi (MPN) posvećen je značaju ranog otkrivanja ovih oboljenja, prepoznavanja simptoma i adekvatnog lečenja pacijenata.
Šta je difuzni B-krupnoćelijski limfom?
Ove godine u fokusu je najčešći agresivni podtip non-Hodgkinovog limfoma, difuzni B-krupnoćelijski limfom (DBKL).
DBKL je maligno oboljenje limfocita – belih krvnih ćelija koje imaju ključnu ulogu u imunološkoj odbrani organizma. Bolest se često razvija tiho i podmuklo, a prvi simptomi mogu ličiti na bezazlenu infekciju: bezbolno uvećani limfni čvorovi, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak telesne težine, svrab, crvenilo kože i izražen umor.
Uprkos tome što se primenom odgovarajuće hemioterapije i imunoterapije između 50–60 odsto pacijenata može izlečiti nakon prve linije lečenja, između 40 odsto i 50 odsto pacijenata ponovo dobije bolest (relapsira) ili ne odgovori (je refraktorno) na inicijalno lečenje. Ukoliko se ne leči, relapsni/refraktorni (R/R) DBKL ima očekivani životni vek od svega 3 do 4 meseca.
Simptomi DBKL-a
Dr Vojin Vuković sa Klinike za hematologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbijeističe da je difuzni B-krupnoćelijski limfom najčešći non-Hočkinovog limfom. Iako se ponekad naziva retkim, u praksi se javlja svakodnevno. Bolest se može manifestovati uvećanjem limfnih čvorova, ali često dugo ostaje neprimećena dok se razvija unutar tela, pa se dijagnostikuje tek u uznapredovaloj fazi. Limfom nije ograničen na limfne žlezde – može zahvatiti bilo koji organ.
- Od simptoma izdvajamo uvećane limfne čvorove, noćno znojenje, neobjašnjiv gubitak telesne težine, povišenu temperaturu bez infekcije, kao i umor i malaksalost. Dijagnoza se postavlja biopsijom, koja predstavlja zlatni standard, uz pomoć savremenih dijagnostičkih metoda.
Lečenje u prvoj liniji zasniva se na imuno-hemioterapiji i daje dobre rezultate kod značajnog broja pacijenata. Međutim, problem nastaje kod povratka bolesti, gde inovativne terapije još uvek nisu sistemski dostupne, što predstavlja veliki izazov u lečenju.
Pravovremeni pristup inovativnim terapijama ključ za uspešno lečenje
- Iz ugla lekara, najveći problem je što danas znamo da standardna terapija daje dobre rezultate kod oko 50 odsto pacijenata, dok za drugu polovinu već na početku možemo da procenimo da neće adekvatno odgovoriti na lečenje. Savremena medicina nam omogućava da, na osnovu prognostičkih i molekularnih parametara, prepoznamo te pacijente i da za njih postoje preporuke da se odmah uključe inovativne terapije - dr Marija Elez sa Klinike za hematologiju VMA.
Međutim, te terapije kod nas nisu sistemski dostupne.
- Iako postoje načini da se pojedinim pacijentima omogući savremenije lečenje, to je ograničeno i ne predstavlja trajno rešenje. Cilj lečenja je da se već u prvoj liniji postigne što dublji i dugotrajniji odgovor, jer je ključno da se bolest ne vrati u prve dve godine. Upravo zato je važno da inovativni lekovi budu dostupni na vreme, jer oni mogu značajno da produže život i poboljšaju njegov kvalitet - naglasila je dr Elez.
Brza dijagnoza i dostupne inovativne terapije spašavaju živote.
Pacijentkinja sa difuznim krupnoćelijskim limfomom, Aleksandra Mladenović, više od deset godina je u remisiji. Prve simptome je zanemarila jer je bila mlada i preopterećena obavezama, a gubitak telesne mase pripisivala je umoru.
- Pravi alarm bio je kada sam primetila izraslinu na grudnom košu, za koju se ispostavilo da je posledica velike tumorske mase. Tada sam se javila lekaru, a od prve posete do početka terapije prošlo je vrlo kratko vreme, što je bilo presudno za ishod lečenja. Danas sam dobro zahvaljujući terapiji koju sam tada dobila, ali mnogi pacijenti nisu imali tu sreću. Neki su doživeli povratak bolesti, a neki više nisu sa nama - navodi Aleksandra Mladenović.
Zato je, kaže, jako važno da savremene, inovativne terapije budu dostupne svima, jer one ne samo da produžavaju život, već značajno poboljšavaju i njegov kvalitet.
Prava terapija u pravo vreme donosi korist ne samo pacijentu i njegovoj porodici, već i lekarima i celom društvu. Iako se difuzni B krupnoćelijski limfom često vezuje za starije, Maja Marković ispred Udruženja "LIPA navodi:
- Više od 20 godina u Srbiji nijedan inovativni lek za DBKL nije stavljen na listu lekova. Ova situacija dovodi do nejednakosti u pristupu savremenom lečenju između pacijenata i pacijenata u okruženju. Uspešno lečenje pacijenta nije samo lična pobeda – ono donosi i značajan društveni benefit smanjenjem troškova lečenja, komplikacija i odsustva sa posla, dok pacijent dobija priliku da se vrati porodici i svakodnevnom životu.
Savremene terapije danas omogućavaju efikasnije, bezbednije i humanije lečenje, sa manje neželjenih efekata i predvidivijim ishodima, što je od ogromnog značaja i za pacijente i za lekare.
Ignorisala je prve simptome, a tumor je rastao - Aleksandra je sa 28 godina saznala da ima limfom