Slušaj vest

Glavobolja je čest zdravstveni problem i uglavnom je posledica stresa, dehidracije, nesanice.  Ipak, postoje neke, na sreću ređe, situacije kada je glavobolja najozbiljnije upozorenje organizma da se u mozgu dešava nešto mnogo opasnije. Iznenadna i neuobičajena glavobolja, koju pacijenti često opisuju kao najveći bol koji su ikada osetili, nikako ne bi trebalo da se ignoriše.

Zašto je bitna hitna reakcija?

Migrene su vrsta glavobolja i neurološko oboljenje koje može ozbiljno da naruši svakodnevni život. Pucanje moždane aneurizme je hitno medicinsko stanje koje zahteva trenutnu pomoć. Mešanje ova dva stanja može da odloži lečenje koje spasava život, primećuju neurolozi.

Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), pucanje aneurizme mozga može da izazove trajni invaliditet ili čak smrt ukoliko se lečenje odloži. Rano prepoznavanje simptoma i hitna medicinska pomoć značajno povećavaju šanse za preživljavanje.

Devojka se se drži za glavu zbog napada migrene
Kod oko 30% ljudi, napad migrene počinje tzv. aurom – vizuelnim fenomenima poput svetlosnih obrazaca ili iskrivljenog vida, često u polovini vidnog polja Foto: Shutterstock

Moždana ili, kako je lekari zovu, cerebralna aneurizma je stanje abnormalnog proširenja oslabljenog zida krvnog suda u mozgu. U slučaju pucanja dolazi do opasnog krvarenja. Ruptura ili pucanje moždane aneurizme praćeno je izuzetno jakom glavoboljom, povraćanjem, mučninom, ukočenošću vrata, gubljenjem svesti i neurološkim ispadima.

Nije svaka jaka glavobolja migrena

Osobe koje pate od migrene dobro znaju koliko napadi mogu da budu iscrpljujući. Obično ih prate pulsirajući bol, mučnina, povraćanje, osetljivost na svetlost i zvuk, a kod nekih i poremećaji vida poznati kao aura. Takve glavobolje se razvijaju postepeno i mogu da traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Dr Vikrant Setia,konsultant za neurohirurgiju i neurointervencije u bolnici Manipal u Gurugramu, objašnjava da većina glavobolja nije opasna, ali i napominje da nije svaka jaka glavobolja "samo još jedna migrena".

- Iako migrene pogađaju milione ljudi i mogu da budu izuzetno bolne, pucanje moždane aneurizme predstavlja hitno stanje koje izaziva iznenadnu, eksplozivnu glavobolju. Mešanje ova dva stanja može da odloži lečenje koje spasava život. Razumevanje njihovih razlika, upozoravajućih znakova i trenutka kada treba hitno potražiti medicinsku pomoć može biti presudno - ističe dr Setia.

Mnoge aneurizme nikada ne puknu

Aneurizma mozga je oslabljeno ili prošireno mesto na zidu krvnog suda u mozgu. Mnoge aneurizme ostanu neotkrivene tokom života jer nikada ne puknu. Prava opasnost nastaje kada oslabljeni krvni sud pukne i izazove krvarenje, poznato kao subarahnoidalno krvarenje, to jest izlivanje krvi u prostor između mozga i lobanje, gde cirkuliše cerebrospinalna tečnost.

doktor u belom mantiu sa stetoskopom drži desnom rukom snimak mozga
Prava opasnost nastaje kada oslabljeni krvni sud pukne i izazove krvarenje Foto: Shutterstock

Glavobolja izazvana pucanjem aneurizme često se opisuje kao „najgora glavobolja u životu“. Za razliku od migrene, dostiže maksimalan intenzitet za svega nekoliko sekundi i često je praćena drugim neurološkim simptomima.

Kada glavobolja postaje hitno medicinsko stanje?

Jedan od razloga zbog kojih se aneurizme ponekad ne prepoznaju na vreme jeste to što pacijenti pretpostavljaju da je svaka jaka glavobolja samo još jedan napad migrene. Međutim, telo često šalje i dodatne znake upozorenja.

 - Migrene se obično razvijaju postepeno i prate ih mučnina, osetljivost na svetlost ili zvuk i poremećaji vida poznati kao aura. Traju satima i ponavljaju se tokom vremena. Aneurizma mozga je opasna kada pukne i izazove krvarenje. Za razliku od tipične migrene, često je praćena ukočenošću vrata, konfuzijom, gubitkom svesti, povraćanjem, epileptičnim napadima ili slabošću jedne strane tela - kaže dr Setia.

Ovi simptomi ukazuju da je mozak možda pod naglim pritiskom zbog krvarenja, a ne da se radi o običnom napadu migrene.

Osoba koja godinama ima migrene obično prepoznaje uobičajeni obrazac simptoma. Neurolozi upozoravaju da je potrebna hitna reakcija ako dođe do iznenadne glavobolje, potpuno drugačije od svega što smo ranije iskusili, ako je glavobolja praćena zbunjenošću, otežanim govorom ili slabošću.

Moguć je dupli vid, spušten kapak
Javlja se dupli vid, spušten kapak Foto: Shutterstock

Upozoravajući znaci koji se ne smeju ignorisati

Lekari naglašavaju da je pucanje moždane aneurizme stanje tokom kojeg je presudna brzina. Svaki minut je važan.

Crveni alarmi su:

  1. iznenadna glavobolja koja dostiže maksimalan intenzitet za nekoliko sekundi;
  2. dupli vid, spušten kapak, nerazgovetan govor, utrnulost ili otežano hodanje;
  3. gubitak svesti, epileptični napad, nesvestica ili iznenadna vrtoglavica uz jaku glavobolju.

Ovi simptomi nisu razlog za paniku, ali jesu za hitan pregled. Čekanje da bol prođe sam od sebe može biti veoma opasno ako je krvarenje već počelo, naglašavaju doktori.

Mogu li životne navike da smanje rizik?

Ne može se svaka aneurizma mozga da spreči. Neke su povezane sa naslednim faktorima ili stanjima na koje ne možemo da utičemo. Ipak, zdrave životne navike mogu smanjiti rizik od razvoja aneurizme, njenog pucanja i drugih bolesti krvnih sudova.

Dr Setia savetuje prestanak pušenja i uzdržavanje od alkohola, jer oba faktora povećavaju rizik od nastanka i pucanja aneurizme.

Bitna je i dobra kontrola krvnog pritiska vežbanjem, zdravom ishranom i terapijom koju vam je propisao lekar. Hronične migrene lečite uz stručni medicinski nadzor i izbegavajte samostalno uzimanje lekova. Redovno idite na zdravstvene preglede i upoznajte se sa porodičnom istorijom bolesti.

Kako se dijagnostikuje i leči aneurizma mozga?

Migrena se uglavnom dijagnostikuje na osnovu medicinske istorije i simptoma. Za aneurizmu mozga neophodno je hitno snimanje kako bi se utvrdilo da li je došlo do krvarenja.

-  Aneurizma se dijagnostikuje na osnovu anamneze, neurološkog pregleda i snimanja kao što su CT, magnetna rezonanca (MRI) ili CT angiografija. Lumbalna punkcija može biti preporučena ako se sumnja na krvarenje u cerebrospinalnoj tečnosti, a snimci ne potvrđuju dijagnozu - kaže dr Setija.

Lečenje zavisi od veličine aneurizme, njenog položaja i rizika od pucanja.

Jedan od najčešćih zahvata je endovaskularno postavljanje spirala (coiling), pri čemu se u aneurizmu uvode male spirale kako bi se zaustavio protok krvi i smanjio rizik od krvarenja. Koriste se i lekovi za kontrolu krvnog pritiska, ublažavanje neželjenih simptoma i lakši oporavak - precizira dr Setija.

Napredak neurohirurgije i minimalno invazivnih procedura značajno je poboljšao ishode lečenja, ali brzina započinjanja terapije i dalje je jedan od najvažnijih činilaca dobrog oporavka.

Izvor: timesofindia.indiatimes.com/ zdravlje.kurir.rs

Ovakva glavobolja zahteva da odmah pozovete Hitnu pomoć: 9 znakova koje ne smete ignorisati