Zbog čega se javlja išijas: Ako osećate utrnulost ili slabost nogu, obavezno se javite lekaru
Išijas se najčešće javlja kada hernija diska ili prekomerni rast kosti pravi pritisak na nervne korene lumbalnog dela kičme i odnosi se na bol koja putuje duž išijadičnog nerva, od zadnjice i niz svaku nogu. Ovo se dešava "uzvodno" od išijadičnog nerva i uzrokuje upalu, bol i često utrnulost u zahvaćenoj nozi.
Iako bol povezan sa išijasom može biti ozbiljan, oni situacije koje su uzrokovane hernijom diska mogu se srediti lečenjem za nekoliko nedelja do meseci. Ljudima koji imaju jak išijas i ozbiljnu slabost nogu ili promene u radu creva ili bešike može biti potrebna operacija.
Bol od išijasa može se javiti bilo gde duž nervnog puta. Posebno je verovatno da će pratiti putanju od donjeg dela leđa do zadnjice i zadnjeg dela butine i listova.
Kod nekih ljudi takođe se može javiti utrnulost, peckanje ili slabost mišića u nozi ili stopalu. Jedan deo noge može da boli, dok drugi deo može da bude ukočen.
Kada posetiti doktora?
Blagi išijas obično nestaje vremenom. Ukoliko se simpotmi ne ublaže, ako bol traje duže od nedelju dana, ako je jak ili se pogorša, važno je da se neizostavno javite lekaru kako bi odredio adekvatnu terapiju.
Faktori rizika za išijas uključuju:
- Životna dob - Ljudi starosti od 20 do 50 godina najverovatnije imaju herniju diska. Osteofiti ili koštane mamuze (koštane izrasline, obično u blizini zglobova) češće se razvijaju kako ljudi stare.
- Gojaznost- Prekomerna težina povećava stres na kičmi.
- Zanimanje - Posao koji zahteva uvrtanje leđa, nošenje teških tereta ili dugotrajno upravljanje motornim vozilom može povećati rizik od hernije diska.
- Dugotrajno sedenje - Ljudi koji puno sede ili se ne kreću mnogo imaju veću verovatnoću da razviju herniju diska nego aktivni ljudi.
- Dijabetes- Ovaj zdravstveni problem koje utiče na način na koji telo koristi šećer u krvi, povećava rizik od oštećenja nerava.
Nije uvek moguće sprečiti išijas, a tegobe se mogu vratiti. Zato, da biste biste zaštitili leđa:
- Vežbajte redovno - Da bi leđa bila jaka, vežbajte mišiće stomaka i donjeg dela leđa koji su važni za dobro držanje.
- Pazite na držanje kada sedite - Izaberite stolicu sa dobrom podrškom za donji deo leđa, naslonima za ruke i okretnom bazom. Za bolju podršku donjeg dela leđa, stavite jastuk ili umotani peškir u donji deo leđa kako biste zadržali normalnu krivinu. Držite kolena i kukove u ravni.
- Slušajte svoje telo - Kada dugo stojite, s vremena na vreme oslonite jednu nogu na stolicu ili malu kutiju. Kada podižete nešto teško, pustite noge da rade. Držite teret blizu tela i ne podižite i ne uvijajte kičmu istovremeno. Pronađite nekoga ko će vam pomoći da podignete teške ili glomazne stvari.
Prenela: O.M.
(izvor: Mayo Clinic/Zdravlje.kurir.rs)
Gubitak težine može da bude rani znak demencije: Naučnici otkrili faktore koji utiču na njen razvoj