Slušaj vest

O moždanom udaru kao i sveukupnim kardiovaskularnim bolestima kod žena, u većoj meri se priča tek u poslednjih deset godina. Ranija naučna istraživanja obuhvatala su uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i kardiovaskularne bolesti kod žena imaju svoje specifičnosti i značajno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti. 

Nažalost, rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti kod žena je još uvek potcenjen, s obzirom na to da su žene zaštićene svojim hormonskim statusom. Međutim, žene imaju manji rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti samo u reproduktivnom dobu, a sa početkom menopauze rizik je jednak onom kod muškaraca.

Isto tako, simptomatologija moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti kod žena ima svoje osobenosti, tako da se bolest često ne prepozna na vreme i adekvatno leči.

naslovna-stockphotohandsholdingpaperbrainandheartbrainstrokeworldheartdayworldmentalhealthday1815021524.jpg
Veća je verovatnoća da će žene imati atipične, nejasne simptome moždanog udara Foto: Shutterstock

Šta je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, moždani udar) označava iznenadni neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cerebralne cirkulacije, koji za posledicu ima nedovoljno snabdevanje pojedinih delova mozga kiseonikom i hranljivim materijama. Nedostatak kiseonika i hranljivih materija uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih ćelija, što rezultira oštećenjem mozga i gubitkom funkcija koje deo mozga kontroliše.

Moždani udar može biti posledica začepljenja arterije koja snabdeva mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, što je najčešće. Ali može nastati i usled pucanja krvnog suda u mozgu kada dođe do izliva krvi u mozak, odnosno hemoragijskog moždanog udara.

Specifični faktori rizika za moždani udar kod žena

  • Oralni kontraceptivi - Kontracepcijske pilule su vremenom postale mnogo bezbednije, ali žene koje su već u opasnosti od moždanog udara treba da preduzmu dodatne mere opreza.
  • Trudnoća – rizik od moždanog udara kod trudnica je 21 na 100.000, sa najvećim rizikom od moždanog udara u trećem trimestru i nakon porođaja. Trudnice sa visokim krvnim pritiskom treba lečiti lekovima i pažljivo pratiti.
  • Preeklampsija - visok krvni pritisak koji se razvija tokom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
  • Upotreba terapije zamene hormona.
  • Migrene sa aurom - Migrene sa aurom su povezane sa ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, posebno ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
snimak mozga shutterstock_2494186641.jpg
Moždani udar može biti posledica začepljenja arterije koja snabdeva mozak krvlju Foto: Shutterstock

Specifični simptomi moždanog udara kod žena

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih i upravo zbog toga stvaraju problem, jer se često ne prepoznaju kao simptom moždanog udara, a lečenje često kasni.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

  • gubitak svesti ili nesvestica
  • opšta slabost
  • teškoće ili kratak dah
  • zbunjenost, nereagovanje ili dezorijentacija
  • iznenadna promena ponašanja
  • uznemirenost
  • halucinacije
  • mučnina ili povraćanje
  • bol
  • štucanje

Faktori rizika na koje možemo uticati (promeniti, kontrolisati i lečiti):

Faktori van naše kontrole:

  • godine
  • pol
  • porodična sklonost
mozak shutterstock_2284571133.jpg
Moždani udar za posledicu ima nedovoljno snabdevanje pojedinih delova mozga kiseonikom Foto: Shutterstock

Simptomi moždanog udara

Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali je veća verovatnoća da će žene imati atipične, nejasne simptome.

Najčešći simptomi moždanog udara javljaju se iznenada:

  • iznenadna utrnulost, slabost ili gubitak ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tela,
  • iznenadni poremećaji govora - teškoće u razumevanju, govoru ili gubitak govora,
  • iznenadni poremećaji vida - iznenadno zamućenje ili gubitak vida,
  • iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodanju, gubitak ravnoteže, vrtoglavica
  • iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Kako možemo smanjiti rizik?

Prevazilaženju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva sa nivoa javnih politika, ali na ličnom nivou možemo značajno smanjiti sopstveni rizik jednostavnim pridržavanjem sledećih preporuka:

  • Prepoznajte i lečite svoje faktore rizika: visok krvni pritisak, dijabetes, visok holesterol i atrijalnu fibrilaciju.
  • Budite fizički aktivni i redovno vežbajte.
  • Održavajte pravilnu ishranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masti.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Ne pušite; ako pušite, potražite pomoć da brže i lakše prestanete da pušite.
  • Naučite da prepoznate upozoravajuće simptome i odmah potražite pomoć.
  • Svake godine tri puta više žena umre od moždanog udara nego od raka dojke. Važno je biti svestan faktora rizika i preduzeti odgovarajuće mere za smanjenje šanse za moždani udar.
Alarmantna statistika

Svakih 20 minuta jedna osoba u Srbiji doživi moždani udar, a svakih 60 minuta neko umre od moždanog udara. Nažalost, pacijenti koji umiru od šloga su sve mlađi, naročito u post kovid periodu.

Prenela: O.M.

Izvor: adiva.hr/Zdravlje.Kurir.rs