Gastritis ili čir na želucu? Ovo su glavne sličnosti i "alarm" simptomi koji zahtevaju pregled
Međutim, oboljenja želuca i njegove sluznice, kao što su gastritis i čir, najčešće nastaju postepeno i vremenom se pogoršavaju ako se ne dijagnostikuju i adekvatno ne leče. Njihov napredak može dovesti do opasnih komplikacija - od unutrašnjeg krvarenja i perforacija, do opstrukcija i teških bolesti poput raka želuca.
Kako se štiti sluznica želuca?
Ćelije u sluznici želuca proizvode sluz i bikarbonate, supstance koje štite želudac od dejstva kiseline, bakterija i digestivnih enzima. Sluz formira zaštitni sloj, dok bikarbonati neutrališu višak kiseline.
Kada ovi zaštitni mehanizmi oslabe, sluznica postaje podložnija upali (gastritisu), a kasnije i razvoju ulkusa.
Razumevanje gastritisa i čira
Gastritis je upala sluznice želuca i može biti:
- akutan – nastaje naglo
- hroničan – traje dugo i postepeno oštećuje sluznicu
- atrofičan – napredniji oblik u kojem dolazi do stanjivanja sluznice
Kako hronični gastritis napreduje, može dovesti do displazije ili metaplazije – promena u ćelijama koje su prekancerozne.
Gastritis može izazvati površna oštećenja sluznice (erozije), dok čir podrazumeva dublje otvorene rane - ulkuse - u gornjem delu sistema za varenje.
Čirevi na želucu nazivaju se gastrični ulkusi, a čirevi na početku tankog creva duodenalni ulkusi. Neki pacijenti imaju oba, dok se kod drugih javlja samo jedan tip.
Glavni uzroci - isti kod oba oboljenja
Gastritis i čir najčešće nastaju zbog:
- Infekcije bakterijom Helicobacter pylori
Ona slabi zaštitni sloj sluzi, omogućava kiselini da dopre do sluznice i izaziva upalu i ulkuse. Poznato je i da helikobakterija povećava rizik od raka želuca. Zato se infekcija po pravilu leči odmah nakon otkrivanja - terapija antibioticima je vrlo uspešna.
- Uporebe nesteroidnih antiinflamatornih lekova (NSAID)
Aspirin, ibuprofen i slični lekovi smanjuju proizvodnju enzima koji inače štiti sluznicu želuca, pa se ona lakše oštećuje.
- Genetika
Osobe koje imaju porodičnu istoriju ulkusa imaju veći rizik da ih i same razviju.
Najčešći simptomi
Oba oboljenja mogu imati slične simptome:
- tupa ili žareća bol u gornjem delu stomaka
- nadutost
- osećaj sitosti posle male količine hrane
- gorušica, nelagodnost u stomaku
- često podrigivanje
- gubitak apetita
- mučnina (sa ili bez povraćanja)
Neki pacijenti sa gastritisom nemaju nikakve simptome.
„Alarm simptom” - kada obavezno morate na pregled
Povremena iritacija želuca često nije ozbiljna. Ali, kada bol ili nelagodnost traju duže od dve nedelje, to je upozorenje na moguće ozbiljnije stanje.
"Alarm" simptomi uključuju:
- anemiju (često zbog krvarenja iz ulkusa)
- crne ili krvave stolice
- povraćanje krvi ili sadržaja koji liči na talog kafe
- neobjašnjiv gubitak težine (oko 10% telesne mase u nekoliko nedelja/meseci)
- jak, uporan bol, naročito noćnu bol koja budi iz sna
Dijagnoza i lečenje
Prvi korak je utvrđivanje da li postoji infekcija helikobakterijom. Testiranje se može obaviti putem krvi, daha, stolice ili biopsije tokom gastroskopije.
Lečenje infekcije heliko bakterijom
Terapija traje oko dve nedelje i obično uključuje:
- kombinaciju antibiotika
- lek iz grupe inhibitora protonske pumpe (PPI), koji smanjuje kiselinu.
Nakon terapije radi se kontrolno testiranje kako bi se potvrdilo da je infekcija eliminisana.
Gastroskopija
Ako se sumnja na ulkus, lekar može preporučiti gastroskopiju - pregled želuca fleksibilnom sondom sa kamerom. Ovim postupkom se mogu videti ulkusi i uzeti uzorci tkiva.
Rendgenska snimanja gornjeg digestivnog trakta
Dijagnostika može uključiti i tzv. gastrografin ili barijum kontrastni snimak, gde pacijent pije tečnost koja na snimku jasno prikazuje promene na želucu i dvanaestopalačnom crevu.
Terapija za smanjenje kiseline
Ako H. pylori nije prisutan, lečenje se uglavnom zasniva na:
- antacidima
- H2 blokatorima
- inhibitorima protonske pumpe
Većina pacijenata dobro reaguje na kombinovanu terapiju, a lečenje može trajati nedeljama do mesecima, u zavisnosti od težine stanja.
Uloga crevne mikrobiote
Sve veći broj istraživanja pokazuje da ravnoteža mikroorganizama u crevima utiče ne samo na bolesti želuca, već i na gojaznost, dijabetes tipa 2, infekcije i poremećaje imuniteta. Kako se nauka o mikrobioti razvija, očekuju se velike promene u prevenciji i lečenju mnogih bolesti.
Izvor: bumrungrad.com/zdravlje.kurir.rs
Heliko bakteriju ima više od 50% ljudi: Ako se ne leči na vreme može da izazove rak želuda, a evo kako se otkriva