Slušaj vest

Holesterol je masna supstanca koja se prirodno stvara u organizmu i ima više važnih funkcija. Neophodan je za izgradnju membrana koje okružuju ćelije, a predstavlja i osnovu za stvaranje određenih hormona.

Organizam sam proizvodi sav holesterol koji mu je potreban. Dovoljna je mala količina masti u ishrani da bi telo moglo da stvori dovoljno holesterola za normalno funkcionisanje.

Postoje dva glavna tipa holesterola koji cirkulišu u krvi:

Međutim, holesterol ne može da putuje kroz krv samostalno – tada bi se pretvarao u masne nakupine (poput masnoće koja pluta u vodi).

Zato telo masnoće, odnosno lipide (holesterol i druge masti, kao što su trigliceridi), „pakuje“ u veoma sitne čestice obložene proteinima koje se lako mešaju sa krvlju. Te čestice nazivaju se lipoproteini (lipid + protein) i one prenose holesterol kroz organizam.

srce holesterol
LDL se često naziva „lošim“ holesterolom jer je snažno povezan sa stvaranjem naslaga (plakova) u arterijama koje mogu da suze ili zapuše krvne sudove Foto: Shutterstock

LDL – takozvani „loš“ holesterol

LDL se često naziva „lošim“ holesterolom jer je snažno povezan sa stvaranjem naslaga (plakova) u arterijama koje mogu da suze ili zapuše krvne sudove. Njegova uloga je da prenosi holesterol do gotovo svih ćelija u telu.

Holesterol i druge masti u krvi cirkulišu u nekoliko različitih oblika. Najviše pažnje obično se posvećuje lipoproteinu niske gustine, poznatijem kao LDL ili „loš“ holesterol. Ipak, lipoproteini postoje u različitim oblicima i veličinama, a svaki ima posebnu ulogu u organizmu. Oni se takođe mogu pretvarati iz jednog oblika u drugi. Pet glavnih tipova su:

  • Hilomikroni – veoma velike čestice koje uglavnom prenose trigliceride (masne kiseline iz hrane). Nastaju u sistemu za varenje, pa na njihov nivo utiče ono što jedemo.
  • Lipoproteini veoma niske gustine (VLDL) – takođe prenose trigliceride do tkiva, ali ih proizvodi jetra. Kako ćelije preuzimaju masne kiseline iz VLDL čestica, one se pretvaraju najpre u lipoproteine srednje gustine, a zatim u LDL.
  • Lipoproteini srednje gustine (IDL) – nastaju kada VLDL čestice izgube deo svojih masnih kiselina. Deo ovih čestica brzo uklanja jetra, dok se druge pretvaraju u LDL.
  • Lipoproteini niske gustine (LDL) – bogatiji su čistim holesterolom, jer su već izgubili većinu triglicerida koje su ranije prenosili. LDL se naziva „lošim“ holesterolom jer prenosi holesterol u tkiva i povezan je sa stvaranjem naslaga u arterijama.
  • Lipoproteini visoke gustine (HDL) – imaju različite funkcije. Neki od njih pomažu u uklanjanju viška holesterola iz krvi i sa zidova arterija i vraćaju ga u jetru, gde se dalje razgrađuje i izlučuje. HDL čestice se takođe razlikuju po veličini, ali se nikada ne pretvaraju u hilomikrone, VLDL, IDL ili LDL. Na svojoj površini imaju protein nazvan apolipoprotein A (apoA), dok LDL čestice sadrže apolipoprotein B (apoB).
ldl.jpg
Lipoproteini niske gustine (LDL) – bogatiji su čistim holesterolom, jer su već izgubili većinu triglicerida koje su ranije prenosili. Foto: Shutterstock

Zašto se lipoproteini razlikuju po gustini?

Kao što njihovi nazivi sugerišu, lipoproteini imaju različitu gustinu. Hilomikroni i VLDL su najveće i najmanje guste čestice, dok su HDL čestice najmanje i najgušće. Gustina ne zavisi samo od veličine, već i od odnosa masti i proteina u svakoj čestici. Što je veći udeo masti u odnosu na proteine, to je gustina manja.

Čak i među česticama istog tipa, poput LDL ili HDL, mogu postojati razlike u veličini i gustini.

Drugi tipovi lipoproteina

Pored pet glavnih tipova, postoje i drugi, uključujući alfa-lipoproteine, beta-lipoproteine, prebeta-lipoproteine i lipoprotein(a). Ovaj poslednji je poslednjih godina predmet sve većeg interesovanja i istraživanja.

Lipoproteini – od kojih su četiri prikazana na dijagramu – cirkulišu kroz krvotok. Oni prenose i isporučuju holesterol, trigliceride i druge supstance ćelijama i tkivima. Najveća i najmanje gusta čestica je hilomikron, koji sadrži uglavnom trigliceride. Najmanja i najgušća čestica je lipoprotein visoke gustine (HDL), koji sadrži manje holesterola, a više proteina i gustih lipida.

Izvor: health.harvard.edu/zdravlje.kurir.rs

Zašto vam je holesterol i dalje visok iako pazite na sve? Iznenadićete se gde se sve kriju skriveni rizici