Slušaj vest

Nije važno samo šta jedete, već i kojim redom unosite određene namirnice. Stručnjaci sve više govore o konceptu poznatom kao "redosled obroka" ili "meal sequencing", koji podrazumeva da se povrće, proteini i ugljeni hidrati ne jedu istim redosledom slučajno. Nutricionistkinja dr Gitika Čopra iz Nju Delhija objašnjava da redosled kojim jedemo hranu može značajno da utiče na varenje, nivo glukoze u krvi, osećaj sitosti, pa čak i na skladištenje masti.

Prvo povrće, pa proteini

Prema njenim rečima, obrok bi trebalo započeti salatom, kuvanim povrćem ili drugim namirnicama bogatim vlaknima.

- Vlakna usporavaju varenje i stvaraju svojevrsnu zaštitnu barijeru u crevima, što može da smanji nagle skokove šećera u krvi nakon obroka - objašnjava dr Čopra.

Šta kažu istraživanja?

Pregled studije objavljen 2020. godine u časopisu Nutrients pokazao je da redosled unosa hrane može da bude korisna strategija u kontroli dijabetesa tipa 2 i gojaznosti.

Istraživači su zaključili da unošenje hrane bogate vlaknima pre ugljenih hidrata podstiče lučenje hormona GLP-1 u crevima. Ovaj hormon učestvuje u regulaciji lučenja insulina i glukagona, pa ima važnu ulogu u kontroli nivoa šećera u krvi. Pored toga, može da doprinese gubitku telesne težine i dugoročno pomogne u kontroli gojaznosti.

Nakon povrća na red dolaze proteini, poput mahunarki, sira, jaja, ribe, piletine ili jogurta. Proteini doprinose dužem osećaju sitosti, pomažu stabilizaciji nivoa šećera u krvi i važni su za očuvanje mišićne mase i normalan metabolizam.

Ugljene hidrate ostavite za kraj

Pirinač, hleb, testeninu, krompir i poslastice, prema ovom principu, najbolje je jesti na kraju obroka, dodaje nutricionistkinja. 

- Kada se ugljeni hidrati unesu nakon vlakana i proteina, apsorpcija glukoze je sporija, a organizam ne reaguje naglim porastom insulina. To može da doprinese stabilnijem nivou energije tokom dana i manjoj želji za grickalicama između obroka - savetuje ona.

Dr Čopra navodi da ovakav redosled ishrane može da doprinese boljoj kontroli šećera u krvi, efikasnijem varenju, manjoj potrebi za slatkišima, stabilnijem nivou energije i lakšem održavanju telesne težine.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Da li proteini u prahu mogu da oštete jetru? Stručnjak upozorava ko mora da bude oprezan