Kako da izvučete maksimum iz vitamina D: Uz ove namirnice se bolje apsorbuje
Vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju i imuniteta, kao i u regulaciji upalnih procesa u organizmu. Telo ga stvara pod uticajem sunčeve svetlosti, a unosimo ga i hranom poput masne ribe, jaja i mlečnih proizvoda, ali u daleko manjoj meri. Ipak, mnogi ljudi imaju nizak nivo ovog vitamina, pa se često postavlja pitanje da li određene namirnice mogu da poboljšaju njegovu apsorpciju.
Vitamin D spada u grupu vitamina rastvorljivih u mastima, zajedno sa vitaminima A, E i K. Ukoliko se unese kroz ishranu ili putem suplementacije, apsorbuje se u tankom crevu uz pomoć posebnih masnih jedinjenja koja ga prenose kroz crevni zid, nakon čega dospeva u krvotok i skladišti se u masnom tkivu i jetri za kasniju upotrebu.
Zbog toga se često savetuje da se vitamin D uzima uz obrok koji sadrži masti. Iako organizam može da apsorbuje određenu količinu vitamina D i kada se suplement uzima na prazan stomak, istraživanja pokazuju da prisustvo masti u obroku uglavnom poboljšava njegovu iskoristljivost. Zato stručnjaci preporučuju da se suplementi vitamina D uzimaju tokom obroka ili užine koja sadrži zdrave masti.
Najbolji izbor su namirnice poput:
- avokada
- maslinovog ulja
- jaja
- masne ribe
- orašastih plodova
- semenki
- punomasnih mlečnih proizvoda
Pored masti, i drugi faktori mogu da utiču na apsorpciju vitamina D. Neka istraživanja ukazuju da veoma visok unos vlakana može da smanji njegovu bioraspoloživost jer otežava stvaranje jedinjenja neophodnih za apsorpciju. Zbog toga se savetuje da se suplement vitamina D ne uzima istovremeno sa dodacima ishrani bogatim vlaknima, poput psilijuma.
Na apsorpciju mogu da utiču i visoke doze drugih vitamina rastvorljivih u mastima, posebno vitamina E, jer koriste iste puteve za ulazak u organizam.
Nije sve do ishrane
Važno je znati da nivo vitamina D ne zavisi samo od ishrane. Određeni lekovi mogu da ubrzaju njegovu razgradnju u organizmu, dok bolesti koje remete apsorpciju masti, poput celijakije, zapaljenskih bolesti creva ili cistične fibroze, mogu otežati njegovo iskorišćavanje.
Na status vitamina D utiču i godine života, boja kože i izloženost sunčevoj svetlosti. Ukoliko sumnjate na nedostatak, najpouzdaniji način da to proverite jeste analiza krvi, na osnovu koje lekar može proceniti da li je potrebna suplementacija i u kojoj dozi.
Izvor: Health.com/Zdravlje.kurir.rs