Slušaj vest

Punomasno mleko, jogurt i drugi mlečni proizvodi godinama su na lošem glasu zbog zasićenih masti, koje mogu da povećaju nivo LDL, odnosno "lošeg" holesterola. Međutim, novo istraživanje kanadskih naučnika pokazuje da svakodnevno unošenje punomasnih mlečnih proizvoda nije dovelo do nepovoljnih promena telesne težine i holesterola, čak ni kod osoba sa prekomernom težinom ili gojaznošću.

U studiji istraživača Univerziteta u Torontu, objavljenoj u časopisu The Journal of Nutrition, učestvovale su 74 odrasle osobe, koje su tokom 12 nedelja bile podeljene u tri grupe. 

Prva grupa pridržavala se dijete sa smanjenim unosom kalorija i malom količinom mlečnih proizvoda. Druga je svakodnevno konzumirala tri porcije mlečnih proizvoda bez namernog povećavanja kalorijskog unosa, dok treća nije imala posebno ograničenje kalorija.

žena sa viškom kilograma drži vagu u rukama, narandžasta pozadina
Nakon 12 nedelja nisu utvrđene značajne razlike u telesnoj težini, sastavu tela, potrošnji energije i nivou holesterola između grupa Foto: Shutterstock

Nakon 12 nedelja nisu utvrđene značajne razlike u telesnoj težini, sastavu tela, potrošnji energije i nivou holesterola između grupa. Kod učesnika koji su uzimali više mlečnih proizvoda zabeleženi su i povoljniji rezultati krvnog pritiska, uz veći unos kalcijuma, proteina i vitamina D.

Zašto nisu sve zasićene masti iste?

Naučnici sve više pažnje posvećuju takozvanoj mlečnoj matrici, odnosno načinu na koji su masti, proteini i drugi hranljivi sastojci povezani unutar namirnice.

Mleko sadrži kazein, proteine surutke i druge sastojke koji međusobno deluju tokom varenja i utiču na oslobađanje i apsorpciju hranljivih materija. Zbog toga se ispituje da li zasićene masti iz mleka, jogurta i sira imaju drugačije dejstvo od onih iz maslaca ili crvenog mesa. 

žena stoji u kuhinji pored stola na kom je serviran doručak i pije mleko iz velike providne čaše
Naučnici ispituju da li zasićene masti iz mleka, jogurta i sira imaju drugačije dejstvo od onih iz maslaca ili crvenog mesa Foto: Shutterstock

Da li treba preći na punomasno mleko?

Autori upozoravaju da rezultati nisu razlog za naglu promenu ishrane. Istraživanje je obuhvatilo mali broj ljudi i trajalo je samo tri meseca, pa ne pokazuje kakav je dugoročni uticaj punomasnih mlečnih proizvoda na rizik od srčanih bolesti.

Mleko i jogurt važni su izvori proteina i kalcijuma, ali izbor između punomasnih i proizvoda sa smanjenim sadržajem masti zavisi od ukupne ishrane, energetskih potreba i zdravstvenog stanja. Osobama sa povišenim holesterolom ili srčanim oboljenjima savetuje se da izbor usklade sa preporukama lekara ili nutricioniste.

Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs

Zavirite u svet surutke: Nutricionista otkriva sve što treba da znate o ovom zaboravljenom napitku