Slušaj vest

Ova fermentisana namirnica bogata je probioticima i vlaknima, a može da doprinese zdravlju creva, srca i mozga.

Kiseli kupus nije samo tradicionalna namirnica već i dobar izvor korisnih bakterija, vitamina i minerala. Ima malo kalorija, a obiluje vlaknima, zbog čega može da bude koristan dodatak svakodnevnoj ishrani.

Šta sadrži kiseli kupus?

- Kiseli kupus nastaje fermentacijom kupusa i soli. Ovaj proces omogućava razvoj korisnih bakterija, odnosno probiotika, koji doprinose zdravlju creva - kaže registrovani dijetetičar Aleksis Supan za Kliveld kliniku.

Jedna šolja (142 grama) kiselog kupusa sadrži približno:

  • 27 kalorija
  • 4,12 grama vlakana
  • 1,29 grama proteina
  • 6,08 grama ugljenih hidrata

Bogata je i vitaminima B6, C i K1, kao i gvožđem, kalijumom, manganom, bakrom i folatima.

Šest zdravstvenih koristi kiselog kupusa

Poboljšava varenje

Probiotici iz kiselog kupusa doprinose ravnoteži crevne mikrobiote. Istraživanja ukazuju na to da fermentisana hrana može da podrži zdravlje crevne sluznice i smanji upalu.

Žena i crtež želuca punog hrane
Kiseli kupus sadrži vlakna i korisne bakterije nastale fermentacijom, koje doprinose zdravlju crevne mikrobiote i boljem varenju Foto: Shutterstock

Podržava imunitet

Korisne bakterije mogu da spreče rast štetnih mikroorganizama i podrže odbrambene funkcije organizma.Vitamin C i gvožđe dodatno doprinose normalnom funkcionisanju imunog sistema.

Šolja seckanog kupusa zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C, koji je važan antioksidans, zaslužan za usporavanje starenja organizma, odličan u lečenju jetre i jačanje imunološkog sistema.

Pomaže u kontroli telesne težine

Sa svega oko 27 kalorija po šolji i visokim sadržajem vlakana, kiseli kupus može da doprinese dužem osećaju sitosti i lakšoj kontroli apetita.

Doprinosi zdravlju srca

Vlakna mogu da pomognu u regulaciji holesterola, dok vitamin K2, prisutan u pojedinim fermentisanim proizvodima, učestvuje u metabolizmu kalcijuma.

Čuva zdravlje kostiju

Vitamin K2 aktivira proteine koji učestvuju u vezivanju kalcijuma i njegovom iskorišćavanju u kostima.

Podržava zdravlje mozga

Postoji povezanost između crevne mikrobiote i funkcija mozga. Probiotici se istražuju zbog mogućeg uticaja na stres, raspoloženje i pamćenje, ali su potrebna dodatna istraživanja.

ruke žene drže drvenu činiju sa kupusom ribancem, na stolu so, biber, beli luk, glavica kiselog kupusa
Iako nema konkretnih istorijskih tragova, izvesno je da je kišeljenje kupusa drevna praksa karakteristična pre svega za evropske regije sa nešto oštrijim zimama Foto: Shutterstock

Koji kiseli kupus je najbolji?

Najbolji izbor je nepasterizovani kiseli kupus, jer se tokom pasterizacije zagrevanjem uništavaju žive probiotske kulture.

Zato se preporučuje kupovina proizvoda koji se čuvaju u frižideru. Obratite pažnju i na deklaraciju – idealno je da sastav sadrži samo kupus i so, bez nepotrebnih dodatih šećera i konzervansa.

Ko bi trebalo da bude oprezan?

Kiseli kupus je bezbedan za većinu ljudi, ali osobe koje uzimaju inhibitore monoaminooksidaze (MAOI), lekove koji se koriste u terapiji depresije, anksioznosti i Parkinsonove bolesti, trebalo bi da se posavetuju sa lekarom zbog mogućih interakcija.

Važno je obratiti pažnju i na natrijum. Jedna šolja kiselog kupusa može da sadrži približno 1.000 miligrama natrijuma, što je značajna količina, posebno za osobe koje moraju da ograniče unos soli.

Nije neophodno jesti ga svakodnevno. Čak i nekoliko zalogaja jednom ili dva puta nedeljno može da doprinese unosu korisnih bakterija.

Izvor: health.clevelandclinic.org/Zdravlje.Kurir.rs

Kiseli kupus nije za svakoga: Ovih pet grupa ljudi trebalo bi da ograniči unos – evo i zašto