Šta bi sve trebalo da znate o nordijskoj dijeti? Ishrana sa severa kao rešenje za višak kilograma
Za nordijsko hodanje ste sigurno već čuli, ali da li znate šta je nordijska ishrana? Zasniva se na tradicionalnim namirnicama iz Norveške, Danske, Švedske, Finske i Islanda, a može pozitivno da utiče na zdravlje i pomogne u mršavljenju. Iako je slična mediteranskoj ishrani, ima svoje specifičnosti.
Pojam "nordijska ishrana" osmislili su 2004. godine nutricionisti, naučnici i kuvari, sa ciljem da ukažu na sve veću stopu gojaznosti u zapadnim zemljama. U zemljama severne Evrope ta stopa je značajno niža, što su delimično povezali sa načinom ishrane.
U poređenju sa zapadnjačkim stilom ishrane, nordijska dijeta se odlikuje većim unosom biljnih namirnica, ribe i morskih plodova, kao i biljnih masti, uz manji unos crvenog mesa, mlečnih proizvoda, dodatih šećera i alkohola.
Šta se preporučuje, a šta izbegava?
Namirnice se dele prema učestalosti konzumiranja:
- Često se jedu: bobičasto voće, korenasto povrće, mahunarke, krompir, integralne žitarice (ječam, ovas, raž), semenke, orašasti plodovi, ražani hleb, riba, morski plodovi, začinsko bilje i ulje od uljane repice (kanole).
- Umereno: meso divljači, jaja, sir i fermentisani mlečni proizvodi.
- Retko: ostale vrste crvenog mesa i životinjske masti.
- Gotovo nikada: gazirani sokovi, dodati šećeri, prerađeno meso i brza hrana.
Sličnosti i razlike sa mediteranskom ishranom
Nordijska i mediteranska ishrana imaju mnogo zajedničkog - obe promovišu unos integralnih žitarica, povrća i voća, kao i ribe i plodove mora, dok ograničavaju crveno meso i prerađene proizvode.
Najveća razlika je u izboru masti: dok je u mediteranskoj dijeti ključna namirnica maslinovo ulje, u nordijskoj je to ulje od uljane repice. Oba ulja imaju dokazane koristi za zdravlje srca - povećavaju "dobar" (HDL) holesterol i smanjuju "loš" (LDL).
Zdravstvene koristi nordijske ishrane
Osim što može da pomogne u mršavljenju, istraživanja su pokazala da ovaj način ishrane pozitivno utiče na celokupno zdravlje i može da smanji rizik od hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i određenih vrsta raka.
Studije su potvrdile da nordijska dijeta može da snizi krvni pritisak i pomogne u regulaciji holesterola. Na primer, jedno istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da se kod gojaznih ispitanika koji su pratili ovu dijetu sistolni pritisak smanjio za 5,1 mmHg, a dijastolni za 3,2 mmHg u odnosu na kontrolnu grupu.
Druga studija objavljena iste godine u časopisu European Journal of Clinical Nutrition pokazala je značajno smanjenje dijastolnog pritiska kod osoba sa metaboličkim sindromom.
Takođe, nordijska ishrana je vrlo slična protivupalnoj dijeti - bazira se na obilju povrća, voća, zdravih masti i nemasnih proteina, a neka istraživanja ukazuju da može da smanji upalne procese u masnom tkivu, što dodatno smanjuje rizik od bolesti povezanih sa gojaznošću.
Izvor: Adiva.hr/Zdravlje.kurir.rs
3 najveće greške u lečenju povišenog pritiska: Kardiolog otkriva za koje su odgovorni pacijenti, a za koje lekari