Neurolog tvrdi da stres može zaista da boli: Nervi pucaju, a telo šalje tihe signale
Savremeni čovek se sve češće oseća napeto i uznemireno, stalno je „na ivici“, očekuje loše vesti i kada ih realno nema. Preopterećen nervni sistem nije zvanična medicinska dijagnoza, ali je izraz kojim lekari često opisuju stanje u kojem je telo pod udarom stresa 24 sata dnevno.
Stanje pojačane budnosti
Kada ne uspevate da se opustite, nervni sistem je stalno u stanju pojačane budnosti. Ovo stanje se često manifestuje osećajem mišićne napetosti, ubrzanim radom srca ili problemima sa spavanjem.
Stručnjaci navode da je važno da znamo da se ovi simptomi mogu preklapati sa drugim zdravstvenim stanjima koja zahtevaju medicinsku procenu.
Šta znači kada kažemo da je nervni sistem preopterećen?
Ovim izrazom opisuje se stanje u kojem je organizam stalno u stanju pripravnosti.
– To najčešće znači da je mozak preopterećen senzornim, mentalnim ili emocionalnim opterećenjem koje nije u stanju da obradi na zdrav način – objašnjava neurolog dr Džošua Tobin.
Ovo stanje može da se javi zato što mozak, nervi i autonomni nervni sistem (deo nervnog sistema koji kontroliše disanje, varenje i rad srca) neprekidno reaguju na stres, loš san, bol, bolest i preveliku količinu nadražaja u isto vreme.
Dr Tobin kaže da su simptomi stvarni, čak i kada nema realne opasnosti. U ovim okolnostima neke osobe fizičke simptome osećaju intenzivnije od emocionalnog stresa.
Koji su najčešći fizički znaci preopterećenog nervnog sistema?
Ovi simptomi mogu istovremeno da zahvate više telesnih sistema – mišiće, digestivni trakt i srce, a javljaju se i tokom spavanja.
Preporuka je da obratite pažnju na:
- ubrzan ili snažan rad srca,
- drhtanje ili tremor,
- osećaj unutrašnje napetosti,
- preteranu osetljivost na iznenadne zvuke i događaje,
- napetost mišića,
- stiskanje vilice,
- ukočena ramena,
- pojačano znojenje,
- mučninu, uznemiren želudac ili dijareju,
- glavobolje,
- umor,
- teškoće sa spavanjem.
– Kod nekih ljudi javlja se pojačana budnost, napetost u mišićima vrata i ubrzan rad srca, dok se drugi osećaju iscrpljeno i mentalno odsutno – navodi dr Tobin.
Zašto telo reaguje na ovaj način?
Kada smo pod stresom, organizam luči hormone stresa koji aktiviraju reakciju „bori se ili beži“.
Ovi hormoni ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni pritisak, zatežu mišiće i remete procese varenja. Ova reakcija je korisna u stvarnoj opasnosti, ali postaje problem kada traje nedeljama ili mesecima.
Najčešći uzroci preopterećenja nervnog sistema
U većini slučajeva nije reč o jednom velikom događaju, već o nizu manjih stresora koji se postepeno nagomilavaju. To mogu da budu pritisak na poslu, porodični problemi ili briga o bolesnim članovima porodice.
Stanje je često i posledica nedostatka sna, nesanice i fizičkog stresa, koji dodatno opterećuju nervni sistem. Bol i bolest ne dozvoljavaju telu da se opusti.
Preopterećen nervni sistem nekada je posledica prekomerne konzumacije kofeina, pušenja, a javlja se i nakon upotrebe pojedinih lekova.
I senzorno opterećenje, kao što su buka, previše vizuelnih informacija, gužve, stalna obaveštenja na telefonu i istovremeno obavljanje više zadataka, može dovesti do preopterećenja nervnog sistema.
Po čemu se razlikuje od anksioznosti i napada panike?
Postoje određene sličnosti između preopterećenog nervnog sistema, anksioznosti i napada panike.
Anksioznost često može biti povezana sa konkretnim događajem, poput ispita ili važnog poslovnog projekta. Kada stresna situacija prođe, anksioznost se obično smanjuje.
Napad panike nastupa iznenada i veoma je intenzivan.
Preopterećen nervni sistem češće izaziva dugotrajnije simptome koji se prvenstveno manifestuju kroz telo, kao što su: napetost mišića, drhtanje, ubrzan rad srca.
Moguće je da osećate fizičke simptome čak i kada ne doživljavate izraženu emocionalnu anksioznost.
Kako da umirimo nervni sistem?
Iako je najbolji način uklanjanje ili smanjenje uzroka stresa, to nije uvek moguće. Ipak, sledeće navike mogu pomoći:
dišite polako i ravnomerno,
neka izdah traje duže od udaha,
smanjite stimulaciju i boravite u mirnijem okruženju,
izbegavajte istovremeno obavljanje više zadataka,
ograničite broj obaveštenja na telefonu.
Kada je potrebno da potražimo stručnu pomoć?
Obavezno se obratite lekaru ako imate: vrtoglavicu ili gubitak svesti, bol u grudima, tremor koji ometa svakodnevne aktivnosti, novonastalu slabost ili utrnulost. Savet je da dođemo na pregled i ako imamo jake glavobolje, simptome koji značajno utiču na kvalitet života, sumnju da su tegobe povezane sa srcem ili nervnim sistemom.
Promene životnih navika, bolja kontrola stresa i stručna pomoć mogu značajno doprineti ublažavanju simptoma i poboljšanju kvaliteta života.
Izvor: bannerhealth.com/ zdravlje. kurir.rs