Demencija ili depresija, kako ih razlikovati? Stručnjaci s Harvarda otkrivaju 5 ključnih nepodudarnosti
Depresivne osobe su svesne svojih problema sa pamćenjem i često ih naglašavaju, dok ljudi sa demencijom uglavnom ne primećuju ili ne reaguju na promene u svojim mentalnim sposobnostima.
Kod starijih osoba koje imaju problema sa pamćenjem i razmišljanjem, ponekad je teško prepoznati da li je uzrok demencija ili depresija. Obe pojave su česte u poznim godinama, a mogu se i međusobno preklapati - depresija može da poveća rizik od demencije, dok demencija može da dovede do depresivnog stanja.
Kada depresija liči na demenciju
Depresija kod starijih osoba može da izazove stanje poznato kao pseudodemencija - prividno slabljenje intelektualnih sposobnosti, koje zapravo potiče iz nedostatka energije i motivacije. Osobe koje pate od ovoga često su zaboravne, sporije u kretanju i razmišljanju, a mogu delovati povučeno i nezainteresovano. Međutim, za razliku od prave demencije, ovaj problem se obično povlači kada se krene s terapijom - s popravljanjem raspoloženja vraćaju se energija, koncentracija i mentalna oštrina.
Kako prepoznati razliku?
Iako depresija i demencija mogu da imaju slične simptome, postoje nepodudarnosti koje pomažu da ih razlikujemo:
- Brzina propadanja mentalnih funkcija - Kod depresije, pogoršanje dolazi brže nego kod Alchajmerove bolesti ili drugih oblika demencije.
- Orijentacija - Ljudi s depresijom obično nisu dezorijentisani, dok osobe sa Alchajmerom često zaboravljaju gde se nalaze i koji je datum.
- Pamćenje i pažnja - Kod depresije je glavni problem koncentracija, dok kod demencije dolazi do značajnog gubitka kratkoročne memorije.
- Govor i pokreti - Osobe sa depresijom nemaju značajne poteškoće u govoru, pisanju ili koordinaciji pokreta, dok su ove sposobnosti često oslabljene kod demencije.
- Svest o problemu - Depresivne osobe su svesne svojih problema sa pamćenjem i često ih naglašavaju, dok ljudi sa demencijom uglavnom ne primećuju ili ne reaguju na promene u svojim mentalnim sposobnostima.
Lečenje - zašto je vredno pokušati?
Ne postoji jednostavan, jedinstven test koji može sa sigurnošću razlikovati depresiju od demencije (u početnoj fazi). Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke procene, koja uključuje detaljan razgovor s pacijentom i porodicom, neuropsihološko testiranje, fizičke i laboratorijske preglede i snimanje mozga (CT, MRI, PET).
Pošto simptomi depresije mogu da imitiraju demenciju, često se preporučuje lečenje depresije pre nego što se postavi konačna dijagnoza demencije. Ako je depresija osnovni problem, odgovarajuća terapija može da donese značajno poboljšanje - osoba će ponovo biti prisutnija, angažovanija i mentalno bistrija.
Izvor: Health.harvard.edu/Zdravlje.kurir.rs
Novi tretman za snižavanje holesterola: Naučnici otkrivaju revolucijarnu genetsku terapiju