Probajte jednominutnu metodu koja za nekoliko sekundi ublažava stres: Terapeut objašnjava kako se izvodi
Bilo da je u pitanju važna poslovna prezentacija ili nervoza zbog gužve u saobraćaju, stres je postao neželjeni deo svakodnevnog života. Ali jednostavna tehnika od jednog minuta mogla bi da vam pomogne da se umirite za nekoliko sekundi tako što ćete da navedete svoje telo da misli da je opušteno.
Preuzimanje kontrole nad pokretima očiju fokusiranjem na predmet može vam pomoći da se smirite. Loren Auer terapeutkinja specijalizovana za traumu je na svom Instagramu objasnila kako da izvedete ovu jednostavnu tehniku koristeći neke jednostavne predmete iz svog okruženja. Ona je koristila marker, ali možete koristiti bilo koji drugi predmet.
- Sve što bi trebalo da uradite je da držite taj predmet ispred sebe kako biste mogli da se fokusirate na njega izbliza, zatim odmaknite pogled sa te tačke i onda ga vratite na nju. Dakle, kao da nekako fokusirate objekat izbliza, pa izdaleka, i tako nekoliko puta. Ono što tada radite je aktiviranje okulokardijalnog refleksa, koji smiruje vaš vagusni nerv i reguliše disanje - objasnila je ona.
Okulokardijalni refleks, takođe poznat kao trigeminovagalni refleks, rezultira smanjenjem srčane frekvencije nakon direktnog pritiska na očnu jabučicu, kao što je angažovanje ekstraokularnih mišića radi pomeranja fokusa između objekata.
Ova tehnika "radi", ali...
Ova tehnika, u teoriji, izaziva promenu u nervnom sistemu od simpatičkog režima, koji povezujemo sa odgovorom bori se ili beži, do parasimpatičkog režima, ili „odmori se i probaj“.Terapeut tvrdi da će primena ove jednostavne tehnike usporiti rad srca i opustiti mišiće, slično stanju kada se telo prirodno opušta.
Međutim, studije su pokazale da okulokardijalni refleks ne usporava direktno disanje. Umesto toga, indirektno doprinosi osećaju smirenosti usporavanjem otkucaja srca kroz stimulaciju vagusnog nerva, koji takođe pomaže u regulisanju disanja. Ovo potencijalno može dovesti do osećaja opuštenosti i sporijeg disanja ako se refleks stimuliše na nežan način.
Na Instagramu su mnogi pratioci tvrdili da im je tehnika pomogla, ali su upozorili da neće raditi u nekim ozbiljnijim slučajevima anksioznosti i napada panike.
Napad panike
Napadi panike se ponekad mešaju sa srčanim udarima jer se simptomi često preklapaju. Oba mogu izazvati hiperventilaciju, bol u grudima, kratak dah, znojenje i mučninu.
Procenjuje se da oko jedan od 10 ljudi doživi napad panike ili anksioznosti svake godine, a oko trećine ljudi će doživeti barem jedan takav napad u svom životu.
Mnogima se čini kao da se napadi panike javljaju iznenada i neočekivano, ali stručnjaci upozoravaju da određene svakodnevne navike koje doživljavamo kao obične i bezopasne mogu biti ono što ljude „gurne” preko ivice.
U napadu panike, simptomi se javljaju iznenada i odmah dostižu vrhunac, zatim se postepeno smanjuju i jenjavaju, ali osoba može da se oseća kao da takav napad traje čitavu večnost. Obično postoji okidač, kao što su stres ili strah, ali ponekad se javljaju bez jasnog uzroka. U tom trenutku se aktivira reakcija borbe ili bekstva.
Ovo je praćeno fizičkim simptomima, uključujući stezanje u grudima, ubrzan puls, hiperventilaciju, vrtoglavicu i drhtanje. Osećanja panike i paničnih misli se pojačavaju.
Čovek može da se oseća kao da mu preti neka zla kob ili kao da će umreti, a često se javlja osećaj gušenja. Period nakon napada panike može pomalo da podseća i na osećaj mamurluka, sa umorom, glavoboljom i osećajem fizičke i emocionalne iscrpljenosti.
Izvor: zivim.jutarnji.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Kako se izboriti s gojaznošću i dijabetesom? Endokrinolog otkriva da male promene čine veliku razliku, počinite već danas