Slušaj vest

Praznici su prošli, a umesto da se osećamo osveženo i puni elana, mnogi od nas primećuju pad energije, manjak motivacije i osećaj umora koji ne prolazi. Iako deluje iznenađujuće, ovo stanje je zapravo veoma često. Ana Rodić profesionalni lajf kouč otkriva moguće razloge:

Nagli prelaz iz ‘’opuštenog’’ u ‘’aktivni’’ mod – Tokom praznika, ljudi su navikli na manje obaveza, više slobodnog vremena i opušteniji ritam, pa povratak na posao ili u školu izaziva stres i osećaj preopterećenosti. 

Promena rutine – Organizam se navikne na manje stresa, duži san i drugačiji dnevni ritam, pa mu treba vreme da se prilagodi. 

Emocionalni pad nakon uzbuđenja – Praznici su često praćeni radošću, druženjem i očekivanjem nečeg posebnog, a kada se završe, dolazi, na fiziološkom nivou, do pada serotonina i dopamina, što utiče na osećaj obamrlosti I bezvoljnosti.

Preterano trošenje energije tokom praznika – Ako su praznici bili intenzivni (putovanja, gozbe, druženja), organizam može biti iscrpljen.

Kako se lakše vratiti u ritam posle praznika?

Nakon praznične euforije, povratak u svakodnevni ritam često ne ide glatko.

- Umesto da od sebe očekujete pun kapacitet već prvog dana, korisno je da date sebi nekoliko dana za postepenu adaptaciju. Ako ste putovali, povratak dan ranije može pomoći da se telo i um priviknu pre nego što krenu obaveze - rekla je Rodić.

opustanje shutterstock_1126189856.jpg
Ne žurite – dajte sebi vremena da se postepeno vratite u ritam Foto: Shutterstock

Fizička aktivnost i uravnotežena ishrana

Fizička aktivnost, makar i u vidu šetnje ili boravka u prirodi, pomaže u pokretanju energije i vraćanju dobrog raspoloženja. Slično tome, prelazak na lakšu i redovnu ishranu može znatno uticati na to kako se osećamo, posebno posle perioda preterivanja u hrani i piću.

Iako se praznici često vezuju za druženje, nekima može prijati malo više mira, dok je drugima važno da ostanu u kontaktu s dragim ljudima kako bi lakše prebrodili osećaj praznine. Na kraju, postavljanje malih, dostižnih ciljeva može uneti svežinu i motivaciju u prve dane povratka u realnost.

Da li praznična potištenost skriva dublju prazninu?

- Iza prividno uobičajene postpraznične potištenosti može se kriti dublja emotivna praznina, posebno ako osećaj tuge, besciljnosti ili nemira traje nedeljama ili se javlja redovno nakon svakog odmora.

Neki od uzroka koji mogu dovesti do toga su sledeći:

  • Nezadovoljstvo rutinom – Ako su praznici bili beg od iscrpljujuće svakodnevice, povratak u realnost samo pojačava osećaj praznine i nezadovoljstva.
  • Prevelika očekivanja – Idealizacija praznika često vodi do razočaranja kada stvarnost ne ispuni ta očekivanja.
  • Usamljenost – Kad nedostaju iskrene veze, a druženja su iznuđena, praznici mogu dodatno pojačati osećaj usamljenosti.
  • Potisnute emocije – Tokom praznika, kad nema svakodnevne gužve, ljudi mogu da osete tugu, gubitke i stare rane.
  • Kriza smisla – Praznici mogu osvetliti unutrašnju prazninu i podstaći pitanja o svrsi i pravcu u životu.
samoca.jpg
Lažna druženja mogu učiniti da se posle praznika osećamo još usamljenije Foto: Shutterstock

Važno je da obratite pažnju

- Prepoznavanje granice između privremenog pada energije i depresije je ključno da bi se pravovremeno zatražila pomoć - naglasila je naša sagovornica.

Najvažniji pokazatelji koji vam u tome mogu pomoći su: 

Trajanje i intenzitet

Privremeni pad energije i motivacije nakon praznika je normalan i obično prolazi u roku od dve do tri nedelje.

- Zabrinjavajuće je ako potištenost i bezvoljnost traju duže, postaju jače s vremenom i ne popuštaju ni kada se vratite u rutinu.

Emocionalni simptomi

Normalno je osećati razočaranje ili pad raspoloženja, dokle god se povremeno javljaju i prijatne emocije.

Nemojte ignorisati:

- Ako preovlađuju osećaji besmisla, beznade, krivice ili imate suicidalne misli, to može ukazivati na depresivno stanje. Gubitak interesovanja za aktivnosti koje su vas ranije ispunjavale dodatno pojačava sumnju.

Fizički simptomi

Neki telesni znaci takođe mogu ukazivati na depresiju:

  • Stalan umor, bez obzira na odmor
  • Promene u apetitu i snu
  • Psihosomatski bolovi (npr. glavobolje, bol u stomaku) bez jasnog medicinskog uzroka
sinusi shutterstock_2405152617.jpg
Psihosomatski bolovi kao što je glavobolja jedan je od fizičkih simptoma Foto: Shutterstock

Kognitivne i socijalne promene

Privremena dekoncentracija je uobičajena, ali ukoliko primetite:

  • Teškoće s fokusom i donošenjem odluka
  • Namerno izbegavanje kontakta s drugima, čak i bliskima
  • Značajan pad u efikasnosti i motivaciji na poslu ili u školi – vredi potražiti stručnu pomoć

- Ukoliko primetite sve ili nešto od gore navedenog, nikako ne ignorišite i ne minimalizujte svoje
simptome, već zatražite stručnu podršku - naglasila je.

Nađite svoju oazu mira

- Važno je da svako pronađe sebi najprihvaljiviji način da prevaziđe postpraznični osečaj potištenosti. Nekome će značiti više sna, nekome ujednačenija i lakša ishrana, nekome fizička aktivnost. Neki ljudi će se bolje osećati u društvu nakon praznika a neki u češćim periodima samoće, zavisno od toga na koje su načine proveli praznike u kakvim se životnim okolnostima nalaze - rekla je za kraj Rodić.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Nasmejana depresija je opasan, a nevidljiv poremećaj, psiholog otkriva kako da na vreme prepoznate simptome