Slušaj vest

Osećanje krivice je nezdravo i neprijatno osećanje koje se javlja kada se stvarno ili samo u mislima prekrši neka moralna norma ili kada smatramo da je trebalo nešto da uradimo ili da ne uradimo, kaže za naš portal Marija Benin, klinički psiholog i psihoterapeut.

- Ovo osećanje se obično manifestuje kroz rečenice tipa: "Osećam se krivim zbog nečega što mislim da nije trebalo da uradim u prošlosti", "Ja ne zaslužujem da imam to što poželim", "Nisam smeo da povredim drugu osobu", "Ako sam to uradio onda sam ja loša osoba" i slično. Često se javlja u sklopu nekih oblika depresije i kod osoba koje su sklone samooptuživanju - objašnjava naša sagovornica. 

Osobe sklone osećanju krivice sklone su da preuveličavaju sopstvenu odgovornost za počinjene prekršaje i minimiziraju odgovornost drugih učesnika u događaju. Ovo osećanje je i izraz autoagresivnog stava prema sebi.

depra-letoshutterstock-372483427.jpg
Osećanje krivice je izraz autoagresivnog stava prema sebi Foto: Shutterstock

- Osoba čvrsto veruje da "nije smela da pogreši i ako jeste onda je manje vredna". Ovakvo uverenje sadrži dve iracionalne komponete u mišljenju - prva je apsolutistički zahtev prema sebi o nepogrešivom ljudskom biću, a druga je preterana generalizacija: "ako sam loše postupio to znači da sam loš čovek” - navodi psihoterapeut.

Kajanje kao alternativa 

Zdrava alternativa osećanju krivice je osećanje kajanja. Osoba koja se kaje prihvata ličnu odgovornost za sopstvene postpuke, ali je ne precenjuje.

prastanje shutterstock_2002100393.jpg
Kajanje omogućava osobi da prevaziđe bol i koriguje svoje ponašanje u budućnosti Foto: Shutterstcok

- Kajanje je zdrava emocija, jer osobi omogućava da prevaziđe bol koji prati uviđanje sopstvene greške i ostavlja joj mogućnost da na konstruktivan način promeni svoje ponašanje u budućnosti - savetuje naša sagovornica i nudi svojevrsni vodič kako da se izborite sa osećanjem krivice.

Kako da se izborite sa osećanjem krivice?

  • Zapitajte se da li je neki vaš postupak nameran i da li ste bili svesni negativnih posledica koje bi taj postupak mogao proizvesti.
  • Zatim, razmislite i o tome u kojoj meri neki vaš postupak ili ponašanje zavisi od vas, a koliko od drugih ljudi ili spoljašnjih okolnosti. Ako neko ponašanje ne zavisi samo ili većim delom od vas, onda ne možete biti krivi za to.
  • Prihvatite sebe kao pogrešivo biće. Ni jedno ljudsko biće nije savršeno, svi smo pogrešivi i zašto biste baš vi bili izuzetak?
ljubav prema sebi shutterstock_501126559.jpg
Prihvatite sebe kao pogrešivo biće - si grešimo, zašto biste vi bili drugačiji? Foto: Shutterstock

  • Zatražite oproštaj od osobe koja je pretrpela posledice nekog vašeg pogrešnog postupka.
  • Pokušajte svoje ponašanje da korigujete, da uradite nešto povodom toga, da obećate sebi da u sledećoj situaciji nećete postupi na isti način.
  • Ne kopajte po prošlosti već se potrudite da stalno budete u sadašnjem trenutku.
  • Kada sledeći put osetite osećanje krivice povodom nečega što ste uradili, recite sebi da ste to uradili zato što ste tada mislila da je to u redu. Često ne možemo znati da li će to biti dobra odluka za nedelju, mesec ili godinu dana, poručuje Marija Benin.

Da li ste emocionalno inteligentni? Psiholog navodi koje karakteristike vas odaju s lakoćom

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.