Slušaj vest

Konflikt je neminovnost koja proizlazi iz kolektivnog života i podrazumeva sukob unutar jedne grupe, između dva čoveka i unutar jedne osobe. Iako je frustrirajuć, igra značajnu ulogu u procesu razvoja i sazrevanja, a psihoanaliza smatra da je psihološki konflikt sastavni deo izgradnje ličnosti i njenog sazrevanja, kaže za naš portal klinički psiholog i psihoterapeut Marija Benin

- Konflikti nas veoma često dovode do frustracija, mentalne iscrpljenosti i stanja očaja. Postoji mnogo razloga zbog kojih ulazimo u konflikte sa drugima, a glavni su naša različitost, jer je svako od nas jedinstveno ljudsko biće, kao i nerazumevanje onoga što nam druga strana poručuje i govori, jer smo uglavnom više usredsređeni na sopstvene želje i potrebe - naglašava Marija Benin.

sukob sa roditeljima shutterstock_1511192267.jpg
Sukob, posebno sa roditeljima, je sastavni deo izgradnje ličnosti i njenog sazrevanja Foto: Shutterstock

Rešavanje problema ili sukob?

Konflikte možemo podeliti na konstruktivne i destruktivne, dodaje. Konstruktivni su poželjni, jer se problemi ne guraju pod tepih i kao rezultat dolazi do pozitivnih pomaka i promena. Nasuprot njima, destruktivni konflikti manje ili više intenzivno i trajno ometaju uspešno funkcionisanje grupe, tima i organizacije.

- U destruktivnom konfliktu sukobljene pojedince i grupe karakteriše pojačana agresivnost i negativan emocionalni naboj, nalaze manje kvalitetna rešenja ili ih uopšte ne nalaze, karakteriše ih neefikasnost, jer energiju vezuju više za sukob, a manje za rešavanje zadataka, fokus nije na problemu, nego se prenosi na lični plan - objašnjava naša sagovornica i navodi nekoliko stilova rešavanja konflikata.

  • Kompromis: odražava umeren stepen brige i za sopstvene interese i za interese drugih
    Takmičenje: stil rešavanja konflikta koji uključuje visok stepen brige za vlastite interese i nizak stepen brige za interese drugih
    Izbegavanje: odražava nizak stepen brige za svoje i za interese drugih
    Prilagođavanje: visok stepen zainteresovanosti za rezultate drugih i nizak stepen brige za vlastite rezultate
    Saradnja: visoka zainteresovanost na nivou obe dimenzije 
saosecanje shutterstock_2349818653.jpg
Razumevanje osećanja drugih je važan korak ka kompromisu i zajedničkim rešenjima Foto: Shutterstock

Prevencija je ključ

Nastanak ozbiljnih konflikata možemo da izbegnemo tako što ćemo slušati druge bez prekidanja, odnosno dozvoliti drugom da objasni, poštovati se međusobno i sagledati problem iz ugla druge osobe, navodi psiholog i dodaje da stara izreka glasi "prošetaj milju u cipelama drugog čoveka, pre nego što ga kritikuješ". 

- Važno je jasno formulisati temu o kojoj se raspravlja, utvrditi zajedničke tačke gledišta i tražiti zajedničko rešenje. Takođe bi trebalo priznati grešku, oprostiti i saosećati sa drugom osobom. Pokušajte da razumete kako se ona oseća, koje su njene potrebe i zašto je to tako - poručuje Marija Benin.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Zašto smo agresivni? Psiholog otkriva 4 uzroka i kako da naučimo da upravljamo emocijama