Slušaj vest

Manipulacija u odnosima retko izgleda onako kako je zamišljamo. Nema uvek povišenog tona, velikih scena ili otvorenih sukoba. Naprotiv, često dolazi tiho, kroz sitne pomake u komunikaciji koji na prvi pogled deluju bezazleno, ali vremenom počinju da menjaju način na koji vidite sebe, kaže na svom Instagram nalogu psiholog i psihoterapeut Jelena Stanivuković, koja deli psihoterapeutsku praksu sa kolegom Davidom Ramadanijem.

- Umesto razgovora o konkretnom ponašanju, fokus se neprimetno prebacuje na vaš karakter. Kada kažete da vas je nešto povredilo, odgovor nije razumevanje, već umanjivanje – „preteruješ“, „preosetljiv/a si“, „pogrešno si shvatio/la“. Tako se tema pomera sa onoga što je izrečeno ili urađeno na to kakva ste vi osoba, a iza razgovora ne ostaje jasnoća, već osećaj krivice i nesigurnosti - objašnjava Jelena Stanivuković.

stariji bračni par u svađi kod kuće, agresivan muškarac
Rečenice koje manipulator često izgovara su „preteruješ“, „preosetljiv/a si“, „pogrešno si shvatio/la“ Foto: Shutterstock

Vremenom se javlja unutrašnji nemir koji je teško odmah objasniti. Spolja sve deluje mirno, bez konflikta, ali iznutra raste sumnja u sopstvenu procenu. Počinjete da merite svaku reč, da preispitujete svoje reakcije, da se pitate da li je problem zaista u vama. Upravo je to najopasniji deo manipulacije – trenutak kada počnete da verujete da nemate pravo na sopstveni doživljaj.

Brisanje granica 

U takvim odnosima pravila se često menjaju. Granica koju ste juče postavili danas više ne važi, a potreba za poštovanjem lako se izvrće kao slabost ili sebičnost. Dobijate toplinu kada ćutite, a distancu kada pokušate da kažete šta vam smeta. Na taj način se postepeno učite da potisnete sebe, kako biste „sačuvali mir“.

- Za razliku od toga, zrela komunikacija se vraća na činjenice i konkretne postupke. Ona ne osporava vaše emocije, niti vas tera da dokazujete da imate pravo da nešto osećate. Umesto rasprave o tome „da li preterujete“, fokus ostaje na onome šta se dogodilo i kako je to uticalo na vas - navodi psihoterapeut i pojašnjava: 

žena koja pati sedi na kauču sa zagrljenim jastukom
Osećaj konfuzije i krivice nakon razgovora su često prvi signal da nešto nešto nije u redu u odnosu Foto: Shutterstock

- Zdrava bliskost ne ostavlja prostor za stalnu sumnju u sopstveni razum. Ona donosi osećaj stabilnosti, jasnoće i sigurnosti da možete da budete ono što jeste, bez straha da će vaše emocije biti umanjene ili iskorišćene protiv vas. U takvom odnosu granice ne moraju da budu dramatične, ali moraju da budu dosledne.

Ako primetite da posle svakog konflikta izlazite sa više pitanja nego odgovora, da preispitujete sopstveni doživljaj i osećate krivicu umesto razumevanja, trebalo bi da zastanete. Taj nemir nije slučajan – često je prvi signal da u odnosu postoji obrazac koji vas udaljava od vas samih, poručuje Jelena Stanivuković.

Izvor: Instagram beautifulminds.jd/Zdravlje.kurir.rs

Kako jačati samopouzdanje u 5 koraka? Psiholog otkriva zašto su prihvatanje i komplimenti važni