Kada tremor postaje alarm: Neurolog otkriva kako prepoznati bezazleno drhtanje, a kada je znak Parkinsonove bolesti
- Tremor je ritmično, nevoljno drhtanje dela tela koje može biti različitog intenziteta, od jedva primetnog do veoma izraženog, objašnjava dr Gorica Đokić, neurolog. Kako dodaje, ovaj simptom može biti stalan ili se javljati povremeno i predstavlja jedan od najčešćih znakova poremećaja pokreta. Najčešće pogađa ruke, ali se može javiti i u nogama, glavi, vratu ili glasnim žicama, a kod pojedinih osoba zahvata više delova tela istovremeno.
- Većina ljudi prirodno ima blagi tremor koji se naziva fiziološki tremor. Možda ćete primetiti da ako držite ruke ispred sebe, one nisu potpuno mirne. Ovo je normalno i očekivano. Ovaj prirodni tremor je obično malo jači kada konzumirate kofein ili alkohol, uzimate određene lekove ili ste umorni, a pogotovo ako ste anksiozni. Starenje takođe ima tendenciju da pogorša ovaj tremor.
Dr Gorica Đokić ističe da tremor postaje značajan medicinski simptom kada počne da ometa svakodnevne aktivnosti, poput jedenja, hodanja, oblačenja ili obavljanja posla. Kako objašnjava, kod nekih stanja, kao što je esencijalni tremor, drhtanje može biti jedini simptom, dok je kod bolesti poput Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze samo jedan od više znakova koji prate oboljenje.
Kada je tremor urođen problem?
Iako se tremor često povezuje sa starijim osobama, kongenitalni tremor se može javiti, često zbog genetskog stanja poput esencijalnog tremora, otkriva dr Đokić, a zatim dodaje da tremor prisutan od rođenja ili ranog detinjstva takođe može biti posledica cerebralne paralize, metaboličkih poremećaja ili odvikavanja od supstanci koje je majka uzimala tokom trudnoće.
Vrste tremora i njihove karakteristike
Kako prepoznati različite oblike tremora i šta ih međusobno razlikuje, otkriva dr Gorica Đokić:
- Esencijalni tremor: ovo je najčešći sindrom tremora, koji pogađa 0,4 odsto do 6 odsto populacije. Njegova ključna karakteristika je tremor najčešće obe ruke tokom voljnih pokreta bez drugih neuroloških simptoma. Esencijalni tremor može biti uzrokovan genetskom mutacijom i to je nasleđena vrsta esencijalnog tremora (porodični tremor). Esencijalni tremor je češći kod ljudi starijih od 40 godina.
- Cerebelarni tremor: predstavlja spor, snažan tremor ruku, nogu, šaka ili stopala. Pogoršava se na kraju ciljanog pokreta, poput kada prstom idete ka nosu. Uzrokovan je oštećenjem malog mozga zbog moždanog udara, tumora mozga, multiple skleroze ili dugotrajnog oštećenja zbog zloupotrebe alkohola.
- Distonični tremor: je obično nepravilan i trzajan. Određeni položaji ruku zaustavljaju tremor. Za dijagnozu su neophodni i drugi znaci distonije (poput abnormalne fleksije zglobova).
- Ortostatski tremor: Ovo podrazumeva brze kontrakcije mišića u nogama koje se javljaju kada stojite. Tremor obično prestaje kada sedite ili hodate. Kontrakcije su veoma brze, tako da ih možda nećete moći videti.
- Parkinsonov tremor: više od 70 odsto ljudi sa Parkinsonovom bolešću ima tremor. To je često i prvi simptom. Parkinsonov tremor je najprimetniji kada je pogođeni deo tela u mirovanju. Tremor se u početku može pojaviti samo u jednom ekstremitetu ili samo na jednoj strani tela, ali se može proširiti na obe strane.
- Funkcionalni (psihogeni) tremor: Ovo može biti bilo koja vrsta tremora. Ali često počinje iznenada, a intenzitet znatno varira. Pokreti se obično pogoršavaju kada ste fokusirani na njih i poboljšavaju se kada ste ometeni.
Razlike između normalnog i patološkog tremora
Doktorka Đokić objašnjava da se fiziološki tremor javlja kod svih ljudi i obično je veoma blag, pa najčešće ne ometa svakodnevne aktivnosti. Može postati izraženiji usled stresa, umora, anksioznosti, konzumiranja kofeina ili određenih lekova. Sa druge strane, tremor povezan sa neurološkim poremećajem često je izraženiji, traje duže i može otežavati obavljanje svakodnevnih zadataka. Njegovi najčešći simptomi uključuju ritmično i nekontrolisano drhtanje ruku, nadlaktica, glave ili glasnih žica, poteškoće pri pisanju, crtanju, držanju pribora za jelo ili ispijanju tečnosti iz šolje, kao i promene glasa i nevoljno klimanje glavom.
Ko je u posebnom riziku
Iako blago drhtanje ne mora nužno da ukazuje na bolest, stručnjaci upozoravaju da svaka promena koja remeti svakodnevno funkcionisanje zahteva pažnju. Pravovremeni pregled može pomoći da se utvrdi uzrok tegoba i započne odgovarajuće lečenje.
- Pacijenti bi trebalo da se jave lekaru ukoliko tremor postaje izraženiji, ometa svakodnevne aktivnosti ili se uz njega javljaju drugi neurološki simptomi, poput promena u razmišljanju, ponašanju ili snazi mišića. Lečenje zavisi od vrste tremora i njegovog uzroka, a može uključivati primenu lekova, terapiju osnovne bolesti ili, u pojedinim slučajevima, duboku stimulaciju mozga - objašnjava dr Gorica Đokić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
,