Slušaj vest

Lubenica je simbol leta, ali kada je reč o insulinskoj rezistenciji često izaziva nedoumice. Dok jedni smatraju da bi zbog prirodnih šećera trebalo da je izbegavaju, drugi veruju da mogu da je jedu bez ograničenja. Specijalista medicine rada i farmacije i lekar integrativne medicine, prof. dr Dušan Vešović, na svom Instagram profilu objašnjava da li lubenica zaista treba da bude na listi zabranjenih namirnica i kako može da se uklopi u ishranu, a da ne dovede do naglog skoka šećera u krvi.

- Jedno od najčešćih pitanja tokom leta glasi: "Doktore, imam insulinsku rezistenciju. Da li smem da jedem lubenicu?" Odgovor je - da, ali je važna količina. Lubenica sadrži prirodne šećere, ali i veliki procenat vode, zbog čega može da bude deo ishrane i kod osoba sa insulinskom rezistencijom. Problem nastaje kada pojedemo pola lubenice odjednom, jer, kao i kod svake druge namirnice, sve zavisi od količine - naglašava profesor. 

Šta sadrži lubenica?

Više od 90 odsto čini voda - zbog čega je odličan izbor za osveženje i nadoknadu tečnosti tokom letnjih vrućina.

* Vitamin C - doprinosi normalnom radu imunog sistema i štiti ćelije od oksidativnog stresa.

* Vitamin A (u obliku beta-karotena) - važan je za zdravlje kože, vida i sluzokože.

* Kalijum - mineral koji učestvuje u regulaciji krvnog pritiska, radu mišića i nervnog sistema.

* Likopen - snažan antioksidans koji lubenici daje karakterističnu crvenu boju. Povezuje se sa zaštitom ćelija od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima.

* Citrulin - aminokiselina koja se u organizmu pretvara u arginin i učestvuje u stvaranju azot-monoksida, jedinjenja koje doprinosi širenju krvnih sudova.

Najbolje je da lubenicu jedete uz šaku orašastih plodova, uz grčki jogurtili nakon glavnog obroka, umesto na prazan stomak, dodaje prof. dr Vešović.

shutterstock_2474116751.jpg
Lubenicu slobodno kombinujte sa proteinima i zdravim mastima Foto: Shutterstock

- Na taj način usporava se apsorpcija šećera, pa organizam lakše održava stabilan nivo glukoze u krvi. Cilj nije da zabranjujemo pojedine namirnice, već da naučimo kako da ih pravilno uklopimo u ishranu.

Dehidrataciju prvo oseća mozak, a tek onda dolazi žeđ: Prof. dr Vešović otkriva zašto je to opasno