Koliko ugljenih hidrata vam je zaista potrebno? Prof. dr Čubrilo otkriva kako da izračunate pravu količinu
Koliko ugljenih hidrata nam je zaista potrebno i da li postoji količina koja odgovara svima? Dok jedni zagovaraju njihovo gotovo potpuno izbacivanje iz ishrane, drugi preporučuju znatno veći unos, naročito osobama koje su fizički aktivne. Prof. dr Dejan Čubrilo, profesor medicinske fiziologije, specijalista sportske medicine i elektropunkturne dijagnostike, na svom Instagram nalogu objašnjava da potrebe organizma ne mogu da se odrede prema jednoj univerzalnoj preporuci, ali da ipak postoje okvirne smernice.
- Postoje razne teorije, od onih da ugljene hidrate uopšte ne treba jesti, preko preporuka da se njihov unos ograniči na 50 grama ili 200 kalorija dnevno, do različitih pravila o broju obroka i kombinovanju namirnica. Da bismo razumeli koliko nam je potrebno ugljenih hidrata, najpre treba znati koliko energije organizam troši. Na ukupne energetske potrebe utiču bazalni metabolizam, telesna građa, fizička aktivnost i individualne metaboličke karakteristike. Zato se potrebe osobe koja veći deo dana provodi sedeći značajno razlikuju od potreba bodibildera ili atletičara - objašnjava prof. dr Čubrilo.
Kako organizam koristi ugljene hidrate
Masti, proteini i ugljeni hidrati učestvuju u energetskom metabolizmu, ali nemaju istu ulogu. Objašnjavajući njihov međusobni odnos, dr Čubrilo koristi slikovito poređenje.
- Masti gore na vatri ugljenih hidrata. Zamislite prase koje se peče na vatri. Ugljeni hidrati predstavljaju gorivo koje održava tu vatru, a sagorevanjem nastaju energija, toplota i ugljen-dioksid - objašnjava on.
Koliko nam je zaista potrebno
Prema rečima dr Čubrila, polazna osnova za određivanje unosa ugljenih hidrata jeste procena ukupnih dnevnih energetskih potreba.
- Okvirni udeo ugljenih hidrata bi trebalo da bude od 55 do 65 odsto ukupnog energetskog unosa, ali bi ovu preporuku trebalo prilagoditi pojedincu. Ista količina ne odgovara osobi koja se malo kreće i nekome ko svakodnevno intenzivno trenira. Suština nije u tome da li su ugljeni hidrati dobri ili loši, već koliko ih je svakom organizmu zaista potrebno - poručuje prof. dr Dejan Čubrilo.