Prekomerno znojenje vam narušava samopouzdanje? Hirurg otkriva da mali rez menja život iz korena
Znojenje je prirodan i koristan proces - njime telo reguliše temperaturu i hladi se. Međutim, kada postane prekomerno i ne odgovara stvarnim potrebama organizma, reč je o stanju koje se naziva hiperhidroza.
Prekomerno znojenje javlja se kod približno pet odsto svetske populacije, ali podaci za Srbiju ne postoje. Ova tegoba nije samo značajan medicinski, već je i socijalni i psihološki problem koji drastično narušava kvalitet života. O tome kada znojenje prelazi granice normale, kako se može tretirati i kada je vreme za operaciju, za naš portal govori prof. dr Ivan Kuhajda, grudni hirurg i supspecijalista pulmologije.
- Osnovna funkcija znojenja je regulisanje temperature organizma. Što je napolju toplije ili smo fizički aktivniji, više se znojimo - to je potpuno normalno i poželjno. Međutim, kada prekomerno znojenje tela prevazilazi potrebe za normalnim funkcionisanjem, reč je o hiperhidrozi - objašnjava prof. dr Ivan Kuhajda.
Prema njegovim rečima, razlikujemo generalizovanu i fokalnu hiperhidrozu. Generalizovana se odnosi na znojenje čitavog tela, uključujući i u noćnim satima, i često je simptom ozbiljnih bolesti poput poremećaja štitaste žlezde ili šećerne bolesti. U takvim slučajevima ne treba tretirati znojenje, već lečiti osnovni uzrok. S druge strane, fokalna hiperhidroza pogađa pojedine delove tela - najčešće dlanove, tabane, pazušne jame i lice - i javlja se tokom cele godine, često u stresnim i neprijatnim situacijama.
- Radi se o posledici pojačane aktivnosti autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema, na koju ne možemo voljno da utičemo. Taj začarani krug u kojem nervoza pojačava znojenje, a znojenje pojačava nervozu, čini da osoba pati i u profesionalnom i u privatnom životu. Prema najnovijim istraživanjima, čak pet odsto svetskog stanovništa ima ovaj problem i dokazano je nasledan - sugeriše doktor.
Osobe čiji se dlanovi preterano znoje izbegavaju rukovanje, imaju poteškoće u radu sa papirom, vožnji, sportu ili sviranju instrumenta. Oni koji se znoje ispod pazuha često biraju crnu ili belu široku odeću kako bi prikrili fleke, tuširaju se više puta u toku dana, dok osobe koje se prekomerno znoje na stopalima izbegavaju otvorenu obuću.
- Zbog svega toga mnogi gube samopouzdanje, povlače se u sebe, izbegavaju socijalne kontakte i postaju nesigurni - ističe dr Kuhajda i dodaje da nije u pitanju bolest, već stanje.
Opcije lečenja, samo jedno izlečenje
Kada je reč o lečenju, postoji čitav spektar terapijskih opcija, od lokalnih krema, dezodoransa i antiperspiranata, preko jonoforeze i botoksa, pa sve do hirurških intervencija.
- Operacija se razmatra kada druge metode ne daju zadovoljavajuće rezultate. U tom slučaju, jedina metoda sa trajnim efektom je videotorakoskopska simpatikotomija - kaže dr Kuhajda.
Ova procedura, koja se danas smatra zlatnim standardom u hirurškom lečenju hiperhidroze, izvodi se u opštoj anesteziji, traje oko 30 minuta i podrazumeva dva mala reza od po 5 mm u pazušnim jamama. Simpatički lanac se preseče na tačno određenom nivou, a rezovi se ne šiju, već se zatvaraju tkivnim lepkom, što omogućava minimalne ožiljke, objašnjava naš sagovornik.
- Pacijent se budi sa suvim i toplim dlanovima, pazušnim jamama i licem, a efekat na znojenje tabana postiže se kod oko 60 odsto njih. Već sledećeg dana mogu da obavljaju sve životne aktivnosti i često napuštaju bolnicu istog dana - navodi hirurg.
Ono što operisani ističu nakon zahvata jeste koliko im se život promenio, često iz korena.
- Najčešće komentarišu da im je kvalitet života nakon operacije odličan, za razliku od pre operacije, kada su ga opisivali kao loš ili izuzetno loš - potvrđuje dr Kuhajda.
Besplatno, iz uput
Iako se operacija sprovodi već 45 godina širom sveta i smatra se sigurnom i efikasnom, mogući su neželjeni efekti.
- Komplikacije su izuzetno retke, ali mogu da uključuju krvarenje ili povredu plućne maramice (pneumotoraks). Od sporednih efekata, kod nekih pacijenata se javlja kompenzatorno znojenje - pojačano znojenje drugih delova tela, najčešće donjeg stomaka i leđa - kaže dr Kuhajda.
Međutim, pacijenti ga uglavnom dobro podnose, jer nije tako upadljivo kao znojenje dlanova i pazuha. Osim toga, individualno je da li će se javiti, koliko dugo će trajati i kog će biti intenziteta. Dobra vest je i to da operaciju pokriva zdravstveno osiguranje, uz odgovarajući uput.
- Sa uputom za stacionarno lečenje koji se dobija od izabranog lekara i overava u socijalnom, operacija je potpuno besplatna - zaključuje dr Kuhajda.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
"Vid na desnom oku mi je nestao, a snaga me napuštala": Pred 36. rođendan Nataša je saznala da ima multiplu sklerozu