Trudnoća nije razlog da se odreknete fizičke aktivnosti: Ginekolog otkriva kako i koliko vežbati, a šta izbegavati
Trudnoća nije razlog da se odreknete fizičke aktivnosti - naprotiv, pravo je vreme da usvojite zdrave navike.
Iako mnoge žene prestanu da vežbaju čim saznaju da su trudne, dr Marija Rovčanin, specijalista ginekologije i akušerstva i naučni saradnik na Ginekološko-akušerskoj klinici "Narodni front" u Beogradu, ističe da je umerena fizička aktivnost u nekomplikovanoj trudnoći ne samo bezbedna, već i korisna - kako za majku, tako i za bebu.
- Kada je u pitanju vežbanje, postoji realna zabrinutost da bi preraspodela protoka krvi do aktivnih mišića tokom fizičkog napora mogla da dovede do smanjenja placentalnog protoka krvi i neadekvatne isporuke hranljivih materija i kiseonika do fetusa, a potencijalno i trajnih neželjnih efekata po sam fetus. Međutim, u nekomplikovanoj trudnoći (u kojoj ne postoje kontraindikacije za bavljenje fizičkom aktivnošću), umerena fizička aktivnost, odnosno aktivnost pri kojoj sežena oseća dobro, s povećanjem brzine disanja i rada srca, uz osećaj povišene toplote tela s posledičnim znojenjem, smatra se prihvatljivom i korisnom kako za samu trudnicu, tako i za plod čiji razvoj zavisi od stanja njenog organizma - sugeriše dr Rovčanin, koja je za svoj istraživački rad "Uticaj bavljenja fizičkom aktivnošću na pojavu postporođajne depresije" dobila prestižnu regionalnu nagradu "International Medis Awards for Medical Research".
Prilagođeno i bezbedno
Pre nego što trudnica počne da vežba, važno je da ginekolog proceni njeno opšte zdravstveno stanje i isključi moguće kontraindikacije za bavljenje fizičkom aktivnošću. Takođe, uzima se u obzir koliko je žena bila fizički aktivna pre trudnoće i koliko je motivisana da uvede zdravije navike.
- Pristupa se kreiranju visoko individualno-prilagođenog programa vežbi odnosno odabiru vrste fizičke aktivnosti određenog trajanja, intenziteta i učestalosti. Svim trudnicama neophodno je naglasiti da je važan adekvatan unos kalorija i vode pre, tokom i nakon vežbanja i da isto bude u klimatizovanim i provetrenim prostorijama. Štaviše, potrebno je imati i jasan uvid u vrstu aktivnosti koju treba izbegavati ili možda čak sprovoditi uz metode nadzora od strane stručnog lica ili visoko-kvalifikovanog edukatora, a takođe, neophodno je i praćenje jasno definisanih znakova koji zahtevaju prekid bavljenja određenom aktivnošču - naglašava dr Rovčanin.
Šta se preporučuje?
Prema svetskim vodičima, trudnicama se preporučuju različite vrste aerobnih aktivnosti kao što su vožnja stacionarnog bicikla, plivanje, aerobik, akvabik (aerobik u vodi) i brza šetnja. Osim toga, veoma su korisni i tzv. mešoviti režimi vežbanja - kombinacija aerobnih vežbi i vežbi otpora. Tu spadaju vežbe rezistencije (snage), istezanja, odražavanja ravnoteže i balansa, vežbe sa trakama i s blagim opterećenjem.
- Joga i pilates su takođe pogodni, ali isključivo kao posebno prilagođeni programi za trudnice i pod nadzorom visoko-kvalifikovanih edukatora. U program prenatalnog vežbanja trebalo bi uključiti i posebno prilagođene vežbe jačanja posturalne, paravertebralne muskulature - mišića važnih za pravilno držanje tela i potporu kičmenom stubu - savetuje dr Rovčanin.
Ne manje važno, vežbe za jačanje mišića karličnog dna treba da postanu sastavni deo rutine, kako u trudnoći, tako i nakon porođaja, dodaje.
Koliko često i dugo?
Stručnjaci preporučuju da trudnice budu fizički aktivne većinu dana u nedelji, idealno svaki dan, u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem. Ipak, minimum koji se savetuje u većini vodiča je 2-3 puta nedeljno, dok neki vodiči preporučuju najmanje 3-4 puta.
- Ukoliko se trudnica dobro oseća i nema kontraindikacija za bavljenje fizičkom aktivnošću, može je sprovoditi i na dnevnom nivou bez ikakvih rizika po dalji tok trudnoće. U pogledu trajanja, preporučuje se najmanje 150 minuta nedeljno, što bi trebalo da se postigne aktivnošću većinom dana u nedelji, na primer 30 minuta dnevno tokom pet dana u nedelji. Dok u pogledu intenziteta, fizička aktivnost bi trebalo da bude umerena- savetuje naša sagvovornica.
Šta izbegavati?
Određene vrste vežbi i sportskih aktivnosti bi, međutim, trebalo izbegavati, jer mogu da predstavljaju rizik za trudnicu i plod.
- Tu spadaju one aktivnosti koje uključuju: fizički kontakt (kontaktni sportovi kao što su na primer košarka, odbojka, kik-boks, džudo i druge borilačke veštine), opasnost od pada s brzim promenama smera i odskakivanjem (na primer jahanje, skijanje, gimnastika), ili čak promene pritiska (na primer padobranstvo, ronjenje i planinarenje - zadržavanje na visinama preko 2.500 metara nadmorske visine i u trajanju od nekoliko dana) - navodi ginekolog.
Fetus nije zaštićen od dekompresijske bolesti i posledične gasne embolije, a treba imati i u vidu posledice visinske bolesti.
- Takođe, trudnicama se preporučuje da izbegavaju vožnju nestacionarnog bicikla, jer može postojati povećan rizik od pada usled promena u mehanici tela i sposobnosti reagovanja na zahteve okruženja u skladu s napredovanjem trudnoće, a pre svega zbog porasta telesne težine i uvećanja trbuha u kasnijim fazama trudnoće - poručuje dr Marija Rovčanin.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Kako prepoznati postporođajnu depresiju? Dr Marija Rovčanin otkriva zašto je fizička aktivnost važna
Zaboravite na magičnih 10.000 koraka: Novi podaci pokazuju da i manji broj može smanjiti rizik od čak 13 vrsta raka