Slušaj vest

Telo nije stvoreno da bude stalno „u pripravnosti“. Da bismo očuvali zdravlje, važno je prepoznati signale preopterećenja i uvesti rutine koje opuštaju.

- Iscrpljenje našeg hormonalnog statusa, endokrini disbalans kreće gore od hipotalamusa, pa čak i više, od kore velikog mozga, preko hipofize, štitaste žlezde. U današnje vreme primećujemo „epidemiju“ Hašimoto tireoiditisa, poremećaja funkcije štitaste žlezde, tako da jedan od uzroka pada mentalne i fizičke snage može biti i poremećaj rada štitaste žlezde. Tu su naravno i seksualne žlezde kao sledeći element tog lanca, kao i nadbubrežne žlezde. Na taj način na duže staze ulazimo u jedan hormonalni disbalans koji čini da se osećamo loše u svakom segmentu - kaže prof. dr Dušan Vešović, specijalista medicine rada, farmacije i lekar integrativne medicine.

Tada nismo više samo umorni nego se javlja i pad koncentracije, pažnje, nemamo dovoljno hormona serotonina.

- Upravo se serotonin na svom metaboličkom putu konvertuje u melatonin, hormon koji je neophodan za san. Zbog toga ne možemo da zaspimo, budimo se u 2-3 sata posle ponoći, dakle, nemamo kvalitetan san i onda smo umorni, ustajemo umorni i opet ceo dan imamo začarani krug.

nesanica shutterstock_2435889039.jpg
Kao posledica stresa četo se javljaju i problemi sa snom Foto: Shutterstock

Hronični stres nije "samo u glavi" 

Dakle, hronični stres i stalna strepnja nisu „samo u glavi“ – oni utiču na ceo organizam, narušavajući i fizičko i mentalno zdravlje.:

  • Mentalna iscrpljenost – problemi sa koncentracijom, nesanica, anksioznost, pa čak i depresija
  • Kardiovaskularni rizici –povišen krvni pritisak, ubrzan puls, povećan rizik od srčanih oboljenja
  • Slabljenje imuniteta – češće infekcije i sporiji oporavak
  • Digestivne smetnje –nadimanje, mučnina, sindrom nervoznih creva
    Hormonski disbalans – problemi sa ciklusom, štitnom žlezdom, metabolizmom
  • Umor i iscrpljenost – čak i nakon sna i odmora

Hronični umor ne smemo zanemarivati 

Ako se svakodnevno osećate iscrpljeno, čak i nakon odmora, vaše telo vam možda šalje važnu poruku. Hroničan umor nije samo posledica napornog dana – može ukazivati na probleme poput anemije, hormonskog disbalansa (npr. štitna žlezda), nedostatka vitamina B12, lošeg kvaliteta sna ili hroničnog stresa.

Umor koji traje duže od nekoliko nedelja zaslužuje pažnju. Umesto da ga „guramo pod tepih“, važno je potražiti uzrok i reagovati na vreme.

- Jedna od stvari za koje mi se pacijenti gotovo nikada ne obraćaju, izuzev u post kovid sindromu je umor. Osobe se bude umorne, to ih prati ceo dan. Ali ako pogledamo, većina ljudi se često žali na umor, pa to prihvatamo kao nešto normalno, Ali nije tako. O tome bi trebalo da razmišljamo, da pričamo, da nađemo uzrok i rešenje za takav problem - ističe prof. dr Vešović. 

fizicka aktivnost shutterstock_1582820530.jpg
Fizička aktivnost pomaže telu da oslobodi endorfine – hormone sreće. Foto: Shutterstock

Kako pomoći sebi?

U današnjem ubrzanom svetu, stres je postao svakodnevni pratilac. Međutim, uvođenjem nekoliko jednostavnih rutina, možete smanjiti nivo stresa i unaprediti kvalitet svog života.

Evo šva može da pomogne: 

  • Jutarnja meditacija za smiren početak dana - Samo 10 minuta dubokog disanja, meditacije ili molitve može smanjiti nivo kortizola (hormona stresa) i postaviti ton za mirniji dan.
  • Pokret kao terapija -Fizička aktivnost pomaže telu da oslobodi endorfine – hormone sreće. Šetnja u prirodi, joga ili ples ublažavaju napetost i podižu raspoloženje. Čak i lagana aktivnost od 20 minuta može napraviti razliku.
  • Planiranje vremena i prioriteti - Stres često dolazi iz osećaja preopterećenosti. Postavite jasne ciljeve za dan i izdvojite vreme za najvažnije zadatke. Koristite planer ili aplikacije kako biste zadržali kontrolu nad svojim obavezama.
  • Snaga rituala opuštanja - Večernji ritual, poput šolje biljnog čaja, toplog tuša ili čitanja omiljene knjige, priprema vaš um i telo za odmor. Izbegavajte ekrane pre spavanja – plavo svetlo remeti vaš unutrašnji sat.
  • Povezanost sa sobom i drugima - Druženje sa voljenima, kvalitetan razgovor ili vođenje dnevnika zahvalnosti može smanjiti osećaj usamljenosti i stresa. Zapamtite, emocije se lakše procesuiraju kada ih delite.

3 načina na koje stres šteti telu: Šta se dešava sa imunitetom, srcem, mentalnim zdravljem?