Slušaj vest

Masni pankreas se sve češće pominje kao nalaz koji pacijente zatekne nakon rutinskog ultrazvučnog pregleda, najčešće bez jasnih simptoma koji bi na njega ukazali. Iako se dugo smatrao slučajnim i bez većeg kliničkog značaja, poslednjih godina sve više pažnje posvećuje se njegovoj vezi sa poremećajima metabolizma, posebno sa insulinskom rezistencijom, gojaznošću i povišenim masnoćama u krvi. Kako za naš portal objašnjava specijalista medicine rada i farmacije i lekar integrativne medicine prof. dr Dušan Vešović, masni pankreas ne nastaje naglo i retko je posledica samo jednog faktora, već se razvija postepeno, kao deo šire slike koja uključuje način života i stanje metabolizma.

- Ova promena se stručno naziva pankreasna steatoza ili lipomatoza pankreasa. Takođe, u stručnoj lieteraturi se često sreće i termin "masni pankreas koji nije izazvan alkoholom" (engl.: non-alcoholic fatty pancreas disease – NAFPD). Ovo je zapravo posledica nakupljanja masti u tkivu pankreasa. Dugo se ova promena smatrala "slučajnim nalazom" na ultrazvuku ili skeneru, ali noviji radovi sve jasnije pokazuju da masni pankreas često ide ruku pod ruku sa metaboličkim disbalansom, kao što su insulinska rezistencija, visceralna gojaznost, dislipidemija i može biti povezan sa rizikom od pankreasnih i kardiometaboličkih komplikacija - opominje prof. dr Vešović i navodi da je učestalost ove pojave u populaciji u opsegu od 16 do 35%, te da su u većem riziku osobe sa prekomernom telesnom masom/visceralnom gojaznošću, kao i drugim elementima metaboličkog sindroma.

Kako se pankreas "zamasti"?

Ova vrsta promene u pankreasu ne nastaje "preko noći" i važno je razumeti da se mast može taložiti postepeno i to na više nivoa, dodaje naš sagovornik.

- To može da bude masno tkivo koje se taloži između pojedinih delova pankreasa (unutar lobulusa i između njih), ali i unutar samih ćelija, uključujući čak i Langerhansova ostrvca (endokrini deo pankreasa zadužen za produkciju hormona). Ovo je važno jer endokrini deo pankreasa direktno učestvuje u regulaciji šećera u krvi (putem hormona insulina i glukagna), pa se masni pankreas često posmtra i kao marker šireg pankreasno-metaboličkog stresa - objašnjava profesor.

Uzroci i faktori rizika

Postoje brojni faktori rizika koji dovode do pojave prekomerne masti unutar ovog organa i ono što je veoma značajno reći je da je retko samo jedan faktor rizika prisustan – najčešće se radi o udruženom delovanju većeg broja faktora u dužem vremenskom periodu, sugeriše naš sagovornik. Kao najčešći faktori koji dovode do pojave masnog pankreasa, identifikovani su sledeći:

žena u topu se drži za salo oko struka na kome crvenim slovima piše Need diet
Visceralna gojaznost i povećan obim struka su u vrhu faktora rizika Foto: Shutterstock

  • visceralna gojaznost i povećan obim struka
    insulinska rezistencija / predijabetes / dijabetes tip 2
    dislipidemija (posebno povišeni trigliceridi)
    hipertenzija
    nepovoljan stil života (dominantno sedentarni način, loša ishrana, hronični stres i loš san)

- Stručni radovi koji sumiraju dosadašnje dokaze, ističu da je masni pankreas najčešće deo šire slike "metaboličkog opterećenja" i često koegzistira sa masnom jetrom - ističe prof. dr Vešović. 

Dijagnostika i njena ograničenja

Masni pankreas se najčešće otkriva "usput" ultrazvukom (pankreas može biti teže proceniti zbog gasova i anatomskog položaja), skener dijagnostikom ili magnetnom rezonancom (MRI može kvantifikovati procenat masti u tkivu), kao i endoskopskim ultrazvukom (EUS) u odabranim situacijama. Pregledni radovi naglašavaju da je ultrazvuk praktičan, ali da ima ograničenja, dok MRI/napredne metode mogu dati precizniju procenu stepena masne infiltracije.

- Važno je naglasiti da se "masni pankreas" smatra stanjem, a ne oboljenjem, tako da i nema šifru u okviru Međunarodne klasfivikacije bolesti. Međutim, on je jedan izuzetno značajan marker koji signalizira da treba proveriti metabolizam, jetru i analizirati mogući rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti - opominje prof. dr Vešović i skreće pažnju da postoje i neke situacije i stanja kada je potrebna dodatna dijagnostika, što će lekar koji je ustanovio postojanje masne jetre sigurno i sugerisati. 

Žena sedi na dvosedu i drži se za stomak  predelu gde je pankreas
U suptilne znake se ubrajaju uporni bolovi u gornjem delu stomaka/"pojasni" bol, neobjašnjiv gubitak telesne mase, masne stolice/dijareja, učestala mučnina Foto: Profimedia

- U takva stanja se, prvenstveno, ubrajaju uporni bolovi u gornjem delu stomaka/"pojasni" bol, neobjašnjiv gubitak telesne masemasne stolice/dijareja, učestala mučnina, novootkriven dijabetes ili brzo pogoršanje šećera. Tada je razumno tražiti ciljanu procenu (gastroenterolog/endokrinolog) i dopunsku dijagnostiku - sugeriše profesor.

Lečenje masnog pankreasa

Ako nismo na vreme preduzeli mere kojima bi prevenirali zamašćenje pankreasa (zdravo se hranil i bili fizički aktivni) i ovo stanje se razvilo, onda ne bi trebalo tražiti neku "čarobnu tabletu" kojom bi ovo stanje "rešili preko noći". 

- Praktično, praksa nam je pokazala da je saniranje metaboličkog opterećenja, put i ka rešavanju masnog pankreasa - navodi prof. dr Vešović i dodaje da ovo konkretno znači da bi trebalo, da pod lekarskim nadzorom, uradimo sledeće:

  • Smanjimo količinu visceralnih masti (ciljano izgubimo masno tkivo koje opterećuje naše unurašnje organe). Čak i umereno smanjenje telesne mase može popraviti parametre metabolizma (šećer, trigliceridi, krvni pritisak), što indirektno deluje i na "masnu infiltraciju" organa.
  • Koristimo u ishrani namirnice koje stabilizuje glikemiju i smanjuju inflamaciju. To znači da eliminišemo (ili barem umanjimo), unos ultra-procesuirane hrane i šećere, unosimo više proteina i vlakana i konzumiramo kvalitetne masti (omega-3, maslinovo ulje, orašaste plodove) uz kontrolu ukupnih kalorija.
  • Imamo fizičku aktivnost, posebno kombinaciju snage i aerobnog treninga. Snaga čuva mišić i popravlja insulinsku osetljivost, dok kardio pomaže eliminaciju visceralne masti i poboljšava kondiciju.
tegovi-shutterstock-1916736449.jpg
Snaga mišića popravlja insulinsku osetljivost Foto: Shutterstock

  • Imamo uredan san kojim umanjujemo efekte stresa na naš organizam. Hronični stres i loš san pojačavaju insulinsku rezistenciju i žudnje (najčešće za brzom energijom, tj. prostim šećerima). 
  • Potražimo stručni savet u vezi suplementacije - po indikaciji, ako je potrebna, a ne "napamet". Ne bi trebalo da uzimamo sve što vidimo u reklamama, već smisleno i ciljano tek kad znamo status vitamina D, glikoregulaciju, lipidni profil, upalne markere, nivo jetrenih enzima...

- Kao lekar integrativne medicine na kraju bih zaključio da ne bi trebalo da tragamo za "savršenim jelovnikom", već da gradimo stabilan sistem i rutine koje telo može da prati svaki dan. Kada složimo osnovu (ishranu, san, unos vode, fizičku aktivnost i umanjimo metaboličke poremećaje), telo dobija šansu da se vrati u balans. A balans se u praksi prepoznaje vrlo jednostavno: više energije, bolji fokus, izrazita fizička snaga, dobar rad imunog sistema i mladalački izgled - poručuje prof. dr Dušan Vešović.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Polen je tester imuniteta: Prof. dr Vešović otkriva kako da ojačate odbranu od alergena, virusa i bakterija